MIT’ṬEN SERMA REAK’ GẠR
Exodus 24:1-25:9
KẠHNI...
Israel ren gidrạko misor reak’ golam khon chaḍao oḍok’ lahare Probhu do tishõ onkanak’ maraṅ cinhạko ar hahaṛawak’ kạmiko bae sodorakat’ tahena. Duk tayom duk Pharaoak’ raj re hec’ena tin hạbic’ uni gobolakat’ko bae aṛak’ let’ko. Khange Probhu do arak jalapuri bar bhag kedae ar juạn jạtrenko do sạdhin teye ak’yur ket’ koa, tinre akoren bạiriko do ḍubujok’ kan tahenako.
Hahaṅkarre bolo tayom, Isor do ac’ren ạḍi hoṛe hahaṛa ocoket’ koa dạkhin sec’ ak’yur idi kote oka do gok’ak’ disom khon eṭak’sec’ tahe kana. Probhu doe baḍayet’ kan tahena akoak’ sompoti ńam lạgit’ sapṛaok’ lahare, onko do uniṭhen borsako cet’ako arko sapṛaok’. Cet’ leka onko do Sinại buru sec’ko hec’ena’, Isor do akoak’ joto jạruṛak’e emak’koa. Tinre unko do reṅgec’ ket’ koa Isor do unko jomak’e emak’ koa. Tinre unko tetaṅ ket’ koa, Probhu do dhiri cạṭạini khon dak’e oḍok’ak’ koa. Tinre ac’kage tayom sec’ khon bạiri ko haṅ ket’ koa unko do hahaṛateko jitạu ocho lena.
Sesre, Israelko do sonot buru pheḍreko tạmbo keda onḍe Isor do onkanak’e ceka keda oka do lahare bae cek’aokak’ tahena. Uni ac’ak’ bondobose roṛ keda jạtren sanam hoṛko ańjomleka, ona gel hukum. Probhu do ańjomok’ leka ac’ak’ ạne roṛkeda, uni do Moseye hohoadea sinại burute cạṭạinire olak’ hukumko ague lạgit’. Menkhan Isor do ar eṭak’ak’ ko hoe ema adea. Tinre Probhu saote burure 40 din ar 40 ńindạe tahek’ kana, Mose do Isor lạgit’ mońj sonot ṭhại benao reak’ jotoak’ solha koe ńam leda. Ona do uniak’ sermare tahen ṭhại reak’ mit’ṭen kạṭic’ nạmuna leka tahek’ kana. Noa mit’ṭen judạ le kanak’ ńelok’ak’ tahek’ kana okare do pea nonkanak’ jinis babot’re cet’ joṅ tahek’ kana oka do goṭa dhạrti renko kại khon bańcao ko lạgit’ Isorak’ mit’ṭen pontha tahek’ kana.
PAṚHAO
Mimit’ Bạibel kạli ko paṛhao tayom khạli ṭhại ko perejpe.
1. Isor do Mose cet’ benaoe metak’dea ar cedak’?
Exodus 25:8 Ar mit’ṭaṅ __________ __________ benaoma, ado unko talare __________ tahena.
2. Isor do ac’ren hoṛko sonot ṭhại ar ona reak’ kạmi ko khon cet’ cecet’ak’ko cet’joṅ koe khoj kana?
Sereńko 77:13 E Isor, sonotak’rege amak’ __________ do.
Dhean: Isorak’ bańcao reak’ dahar, se pontha, do dhạrti reak’ sonot ṭhạire sodorakana. Sonot ṭhại reak’ jotowak’ kạmi koge mit’ṭen cinhạko tahek’ kana oka do Jisui cekae abo bańcao bon lạgit’. Abo do purạute bạbon bujhạo ńam daṛeak’a bańcao reak’ pontha do tin hạbic’ sonot ṭhại ar ona reak’ kạmiko babon bujhạua. Ona do bańcao reak’ mit’ṭen maraṅ cecet’ak’ reak’ biboron kana.
3. Mose do Sonot ṭhại reak’ nomona do okare ńamleda?
Exodus 25:40 Ar ńelme, __________ uduk’ akawat’me onako reak’ __________ lekage onako dom benaoa.
Dhean: Mit’ṭen Sonot ṭhại reak’ nomona, purạpuri khạtite benao lạgit’ sinại burure Isor do Moseye em ledea (Ibriko 8:5). Ona do mit’ṭen serma reak’ sạri sonot ṭhại reak’ umul tet tahek’ kana.

Pạhilak’ Sonot ṭhại se ńapamok’ tạmbu, do mit’ṭen mońj, ńelok’ lekan tạmbu oṛak’ (15 fit ar 45 fit, oka do hate 18 inch). Onḍe do Isorak’ hạjir ar bises kạmiko kạmiyet’ kan tahekana. Paṭako do khạti bablate benao akana ar osar do rupạ reak’ ar ona reak’ dak’paltec’ do sona reak’. Ar cetanre tạmbu lạgit’ dak’palak’em teara aṛak’akat’ bheḍa harta reak’ ar merom harta reak’ge. Noare do barea kandha menak’a: Sonot ṭhại (15 feet ar 30 feet), ar Maraṅ Sonot ṭhại (15 feet ar 15 feet).
4. Raca re do cet’ asbabko menak’a?
A. Exodus 29:18 Ar goṭa bheḍatet’ge __________ jeret’ cabayea; uni do Probhu lạgit’ __________ samaṅok’ic’ kanae.
B. Exodus 30:18 Ạbukok’ lạgit’ pitạr reak’ mit’ṭaṅ __________ benaoa, ar ona dok’ṛom ganḍo hõ pitạr reak’ ge, ar onare do dak’em dohoea.
Dhean: Mit’ṭen jeredok’ samaṅok’ reak’ pinḍ (Exodus 27:1-8) okare do janwarko dãṛẽyek’ ko tahẽna. Ona do sonot ṭhạire bolok’ ṭhen bahare racare tahek’ kana. Ona pinḍ do Mạsiak’ kuruse sodorec’ kan tahen. Dãṛẽyec’kan janwar do Jisue sodore kan tahena, mit’ṭen sạbit’ utạric’ dãṛẽge (Johan 1:29) mit’ṭen bhajan (Exodus 30:17-21; 38:8) ona do mit’ṭen maraṅ pitạl reak’ arubok’ bhajan sonot ṭhạire bolok’ ar jeredok’ pinḍ talare tahek’ kana. Onde do naekeko sonot ṭhạire bolok’ lahare akoak’ ti ar jaṅga koko arubok’ kan tahe kana se dãṛẽ samaṅ lahare. Dak’ do bạptismak’, kại khon saphak’ ar nawa janamok’e sodorek’ tahena.
5. Sonot ṭhại re do cet’ko pea jinis tahe kana?
A. Numeri 4:7 A samaṅak’ __________ reak’ __________ do lil roṅ kicric’aṭet’kate ona cetanre thạriko, kạ̃ṛchuko, bạṭiko ar cok’ḍor loṭakoko dohoea, ar jaoge tahen piṭha hõ onare tahena.
B. Numeri 8:2 Aron galmaraoaete metaeme, Mạlikom jeredre nonka dohoeme jemon onako eae mạli do __________ samaṅ sec’ko marsal.
C. Exodus 30:1 Ar __________ __________ lạgit’ mit’ṭec’ __________ benaoa; ona do babla kaṭ reak’ reak’em benaoa.
Dhean: Piṭhạko reak’ mej (Exodus 25:23-30) Jisu do jion piṭhạ menteye sodoreda (Johan 6:51). Eae goṭen deohe jeredok’ak’ko (Exodus 25:31-40) jisu do dhạrtiren marsal kanae mente sodoreda. (Johan 9:5; 1:9). Deohe reak’ sunum do Sonot jiue sodoreda. (Sekaria 4:1-6; Johan Then Sodorak 4:5). Dhup jeredok’ reak’ pinḍ (Exodus 30:1-8). Isoren hoṛ koak’ koejoṅe sodoreda (Ibriko 5:7).
6. Maraṅ Sonot ṭhạire cet’ko jinis tahek lena?
Exodus 26:34 Ar daya duṛup’ak’ do sonot utạr ṭhạ̃ire __________ cetanrem dohoea.
Dhean: Mit’ṭenge jinis maraṅ sonot ṭhạire tahek’ kana (Exodus 25:10-22) ona do gohako reak’ sunduk, mit’ṭen babla sahan reak’ koṛam sonate dapalakan. Ona cetanre barea sonate benao akan serma guḍit’. Sunduk reak’ dapaldo maya reak’ durup’ak’ (Exodus 25:17:22), okare do Isorak’ hạjir tahẽn gea. Noa ṭhại do Isorak’ serma reak’ siṅghạ sone sodoreda, oka do onkage barae serma guḍit’ talare menak’a (Sereńko 80:1; Jesaea 6:1, 2).
7. Sunduk bhitrire do cet’ tahe kana?
Exodus 25:21 Ar daya duṛup’ak’ do coṭre, sunduk cetanrem dohoea, ar sundukre do __________ dohoea, oka nahak’ iń emam.
Deuteronomium 10:4, 5 Ar uni do onakin caktare pạhil olak’ lekhageye olkeda, onako gel __________ , … Ado ruạṛente buru khoniń ãṛgo hec’ena, ar onakin cakta do oneń benaoakat’ tahẽkan sundukreń dohokada, Probhuye hukumakawadiń tahẽkan leka; ar onakin do ondege menak’a.
Dhean: Isordo ac’ak’ bondobos ac’ak’ nij kạṭupte barea cakta dhiri re ol leda, ar ona do sunduk bhitrire ko doho leda. Daya duṛup’ak’ do onako cetanre tahek’ kana, oka doe sodorek’ kana tin hạbic’ Isor ren hoṛko do akoak’ kại koko aṅgoc’a arko bạgiak’a (Kahțukko 28:13), unko do dayako ńama ona mãyãmte oka do naekeko hotete ona daya duṛup’ak’ re chiṭkạulena (Levitikus 16:15, 16). Ona mãyãm do Jisui joroket’ mãyãme sodoreda oka do joto hoṛko kại khon ikạ ńam ar saphako lạgit’ (Mathae 26:28; Ibriko 9:22).
8. Sonot ṭhại reak kạmire cedak’ janwarko dãṛẽyet’ ko kan tahena mare niạmre?
Ibriko 9:22 Ar begor __________ joroete ikạ do baṅ hoyok’ kana.
Mathae 26:28 Ente noa do bondobos reak’ ińak’ mãyãm kana, oka ạḍi hoṛ ńutumte __________ __________ __________lạgit’.
Dhean: Janwar dãṛẽ kodo manwa noa bujhạu ocoko lạgit’ tahek’ kana je kurusre begor Jisu Mạsiak’ mãyãm jorote kại reak’ ikạdo baṅ hõe daṛeak’a hahaṛak’ leka sạriak’do noa kana je kại reak’ kuṛại do gujuk’ kana. Abo sanam kobon kại akada, ar sanam kobon gujuk’a – arbon goc’kok’a, menkhan jisu do ac’ak’ niphuṭ jionne em keda are goc’na abo lạgit’ abowak’ kại reak’ dam em lạgit’. Kạkạic’ do mit’ṭen daṛe samaṅic’ janware ạguye kana ar ac’ak’ tite jabheye kana (Levitikus 1:4, 5). Ar onado mãyãman ar botorange tahek’ kana manwa bujhạu ocoko lạgit’ ona sạriak’ je kại do jisui goc’ ocoakadea. Ona iạtege kurus sec’ bańcao ńam lạgit’ ko beṅget’ rakapet’ kan tahena okare do abo kurus sec’ bon beṅget’ ruạṛṛeda bańcao ńam lạgit’. Ona chaḍa do bańcao ńam lạgit’ jahan upại bạnuk’a.
9. Tinre kại lạgit’ janwar ko dãṛẽ yet’ koa khan kại do cekak’ kana?
Levitikus 1:4, 5 Ac’ak’ __________ jeredok’ samaṅok’ic’ reak’ bohok’reye dohoea, ado uni hoṛ ńutumte bạsutok’ leke hoyok’a, uni ńutumte __________ lạgit’. Khan uni damkom do Probhu samaṅreye gurea.
Dhean: Tinre kạian hoṛ do ac’ak’ ti uni janwar cetan reye dohoeda ar ac’ak’ kại koe ańgoc’eda, kạkạic’ ak’ kạiko do nạmuna lekate uni janwar ṭhen calak’ kana. Onate, janwar do dosiyic’e huyuk’ kana ar gujuk’ reak’ kuṛaiye emda. Ona do Jisu Mạsi aboak’ kại koe ladejoṅe sodoreda.
10. Tinre mit’ṭen daṛeyic’ janwar ko sodorede kana sanam hoṛ ko lạgit’, kại do cet’ cekak’ kana?
Levitikus 4:17 Ar nạeke do mãyãmre ac’ak’ kạṭup’ cạbuk’ kate eae dhao Probhu samaṅre __________samaṅreye __________.
Dhean: Naeke do thoṛa gan mãyãm mundil reak’ orwalre chiṭkạuak’ kana, ona do nạmuna lekate manwa koak’ kại do sonot ṭhạite calak’ kana. Tinre Jisu do goc’ tayom sermate calaoena uni do ac’ak’ mãyãm’e em keda (Cet’ leka maraṅ naeke do laha din koreye ceka leda) noa sodor lạgit’ je aboak’ kạiko do ikạk’a tinre abo Jisu ńutum tebon ańgoc’a (1 Johan 1:9)
11. Mundil reak’ nonkan cet’ barea cinhạ Jisui purạu keda?
1 Korinthiko 5:7 Ente aboren __________ __________ dãṛẽ doe teṅgenena, metak’me, Mạsige.
Ibriko 4:14 Ado sermako dãṛã paromakat’ __________ __________ menaetabonte, metak’me, Jisu, Isorren Hoponge, aboak’ aṅgocbon sap’ uric’akae tahenma.
Dhean: Jisu do aboak’ kại reak’ dãṛẽ menteye samaṅena ar aboren maraṅ naeke leka, onkate barea hahaṛak’ lekan kạmiye purạu keda. Pạhilak’ do purạute mone bodol oka doko metak’ kana nawate Janam arok’, calao paromen sanam kại ko khon ikạ ńam katek’ (Johan 3:3-6; Romiko 3:25). Dosarak’ do kana nitok’ ar darae kan dinkore bhage selet’te jiwedok’ lạgit’ daṛe (Titus 2:14; Philipiko 2:13). Noa barea jinis do mit’hoṛe dhoromede kana, oka reak’ mane do mit’ṭen mońj sombond uni ar Isor talare tahen kan. Jaha lekatege kạmi hotete do mit’hoṛ dhorom do bae hui daṛe kok’a (Ac’ak’ nij kurumuṭute do), cedak’je dhorom do daya lekatege hijuk’a oka do eken Jisui emok’kana (Apostal Kamiko 4:12). Noa do pạtiạu lekate dhorom oka do dhoromok’ reak’ mit’ṭen sạriak’.
12. Cet’ nonkanak’ turuiṭi mońj gopok’ kathako Bạibele lạiabon kan dhoromok’ bisoete okado Jisui emabon kan?
A. Uni do aboak’ kạikoe dapalae ar niphutic’e lekha bonae (Jesaea 44:22; 1 Johan 1:9)
B. Jisu do gopok’ak’e em akat’bon Isorak’ muṭhạnre aboe benao arobon lạgit’ mente (Romiko 8:29)
C. Jisu do abo Isorak’ sana purạu lạgit’ daṛe ar sanae emabon kana
(Philipiko 2:13)
D. Jisu do aboe goṛo abona eken onako kạmi lạgit’ oka tedo Isorak’ man huyuk’a (Ibriko 13:20, 21; 1 Johan 3:22).
E. Uni do aboak’ gujuk’ reak’ hukume ocok’ keda ac’ak’ bindosan jion ar dãṛẽyen tuluc’ goc’ente (2 Korinthiko 5:21).
F. Jisui do bhar ocoakana abo goṛo abona ac’ak’ hijuk’ hạbic’ biswạsre dohobon lạgit’ (Philipiko 1:6; Jihuda wak’ cithi 24).
Dhean: Jisu doe sapṛ ao gea noa joto ṭhonok’an gopok’ kathako amak’ jion re purạu lạgit’. Cet’ amem sapṛao gea? Nitokge ikṛumkatek’ koejoṅme jemon uni amak’ jione sambṛao. Uni do bae bạgiama.
13. Cet’ mit’hoṛ dhoromic’ huyuk’ lạgit’ jahanak’ cekae jạruṛa?
Mathae 7:21 Probhu Probhu metạńkan joto hoṛ do serma rajte bako bolo daṛeak’a, bickom sermare menae Ạpuńak’ __________ leka __________ __________.
Dhean: He, Aboak’ kạmi do Jisusec’ aboak’ mone ar sana ạcur ar aboak’jion ạidạri calao ocoe. Aboak’ jion reak’ purạ mone sanate unirebon borsak’ma. Ạḍi ḍher hoṛko pạtiạk’gea ko je jahae ge uniak’ ńutumre ko pạtiạuk’a onko ge Jisu do sermae idikoa mente, akoak’ kạmiko do jahalekange reho. Menkhan noa goc’an pạtiạu do sạriak’ baṅ kana (Mathae 7:14).
14. Puk’ruchun reak’ dinre do cet’ huilena?
Levitikus 16:30 Ente onahilok’ do ape ńutumte puk’ruchun kạmi hoyok’a, ape __________ lạgit’; apeak’ sanam __________ khon Probhu samaṅrepe saphak’a.
Dhean: Puk’ruchun reak’ dindo mit’ṭen bises bicạr reak’ din tahek’ kana oka do Israelre mimit’ serma huyuk’ kan tahẽna (Levitikus 23:27). Sanam kại korenak’ ikạ khoj ar bạgiak’. Okoeko do bako ańgoc’ onko do onadin hilok’ge Israel koak’ tambo khon ko jaejug lạgit’ko bahre kako kan tahẽna (Levitikus 23:29). Ona din hilok’ barea merom ko bachao let’ koa. Mit’ṭen do Isorren bheḍa merom ar mit’ṭen do aṛak’kae lạgit’ merom, okoeṭak’ do soetane sodore kana (Levitikus 16:7, 8). Isor ren bheḍa hopon do dãṛẽ ar manwa koak’ kại lạgit’ko samaṅ kedea. (Levitikus 16:9). Ona reak’ mãỹam do maraṅ sonot ṭhạite ede katek’ daya reak’ mạci samaṅ reko chiṭkạoet’ kan tahena (Levitikus 16:14) Eken noa bises bicạr dinre maraṅ naeke do maraṅ sonot ṭhại teye bolok’ kan tahẽna. Mãyãm chiṭkạu do (Jisu Mạsiak’ dãṛẽ samaṅe sodoreda) Isore aṅgoc’ek’ kan tahena ar manwa koak’ ikạ khoj akan kạiko do mundil khon maraṅ naeke ṭhen ocạṛok’ kan tahẽna. Enḍekhan uni do ikạ khoj akan kạiko do aṛak’ akae merom ṭhene ocạṛe kan tahẽna okoeṭak’ do hahaṅkarteko aṛ ak’ arko bạgiae kan tahẽna (Levitikus 16:16, 20, 22). Ar noa lekage mundil do nạmuna lekate manwa koak’ kạiko khon ko saphak’ kan tahẽna, oka do bochor din hạbic’ mãyãm chiṭkạu katek’ onḍe tahek’ kan tahe kana.
15. Cet’ mare puk’ruchun reak’ dindo mit’ṭen serma reak’ mundil sapha reak’ umul tahek’ kana?
Ibriko 9:23 Ona iạte jạruṛge tahẽkana, jemon serma reak’ ak’ko reak’__________ do onakote napaeok’, menkhan serma reak’ak’ko do onako khon artet’__________ dãrẽkotege.
Dhean: He! Ona din reak’ kạmiko do kại meṭaoe sodoret’ kan tahẽna Jisu hotete, aboren maraṅ naeke serma mundilre. Uni do onḍe ac’ren hoṛko lạgit’ koe sopok’hok’ ar onkoak’ kạiko ac’ak’ jorolet’ mãyãmte saphaetako lạgit’e teṅgo akana. Ạḍi din reak’ puk’ruchun reak’ dindo niṭak’ Israel koak’ Yom kippur, reak’ umul kana noa dhạrti reak’ ses puk’ruchun do bạki gea. Mucạt’ puk’ruchun do mucạt bicạre ạguea oka do kại reak’ kupliko do jaejug hạbic’e meṭaowa jotohoṛak’ mone kokhon.
Amak’ Roṛ Ruạṛ
Cet’ amen khoj kana amak’ jion purạpurite Jisuak’ tikinre suprot’ lạgit’ jemon uniye kạmi daṛek’ hahaṛawak’ ko am dhorome benaome lạgit?
Jobab:__________
Panorama of Prophecy|Santhali, Lesson 10 ©2022 Amazing Facts International All Rights Reserved

