
Akichiqhikepu Thazu (oil)
2 Kukamiqo 4:1-7
XU-GHILI......

Lhothemi achimeu ye alomka ani ipikeu Elisha ye ithi ani. Li no likutoshi assu tungkupuu pukhu philo itsaqino muloqa eno pi, nino api pu akeu ampeu huno ighi puzu I nu kini akeu pama saluveno pesu pano qeu shivepenikeu shi ighivea” ipi. Achimeu atopuu kimi no zuleno akuxu kuhavekeu lono apikupu kutomo xathamono qhivetsuno thive. Bible ghulokiqolo, pisa puna kemi lau pisa Nalukemi no achipi lono api xathavemonapi aye tinhemugha eno atianuli kutolo luve tsunikeu yehza ache. (Job 24:9)
Tileno tungkupuu no achimeu vilo,“Okilo kiu anikya? ipi iniju. Niye aki lo kiumu kuhae, athazu (oil) bo lakhi likhi anie ipi khochile. Aki lo alakhuqo eno ame kua thimeqo kititino pesu aghakighideu pisa kupunau no tsu ighiveake, eno itehi ye teli abo lakhi lo kitila likhi anie ipi. Tipau ghulokilo olive teli ye ighono amekusho shiche. Hipau pesu kuquno akulu shiche,bechulhochu che, eno shikipivi kumla loghi peithache.
Elisha no achimeu vilo eno anu pama vilo nongu ye wono no kisughumiqo vilo teli bohu kumsa tolikivithakhulo kutomo khululo, eno pesu aki lo ighi puzu aki khaveno abohu lo teli akeu pesu ti abohu kumsa akeu lo lesu lo ipi. Elisha no panongu vilo pikeu toi panonguno shi, tile akumuzakepu shi ipeghi. Abohu lo teli kitila akeu huno abohu khijehi kumsa khupesu ighikeno tikumtsu chhitoi pilisuluve. Itehi ye kiu shinikya? ipi achimeu no Elisha iniju. “Pesu wo jevelo, eno api lovelo, tishieno no eno onu kuma ye kupukunoshi xu achelo ipi pano pi. Achimeu eno anu pama ye Elisha gizu lono alokivishi eno ililai shi aki lo wove, kughengu teli huno akichiqhikepu shi ipeghikeu ghenguno.
Ampeu ye api timi pipechekeu aghakighideu Satan w lono nongu xapheluve nishi ani. Hi akichiqhikepu shi ipeghikeuye kughou Pano Pa w akhoto teli pesu ojikhu lo lesutsunike tile ojikhu yeliqole nani.
PHIJUNIKEU
Hi aqhou Bible kiyeh tsupuakeqo phijuno hetha puakeu lo shepichhiluvelo.
1. Bible lo, teli eno abohu pesu kiu kimighitsukya?
A. Apostolmi 9:15 Ikemu Ampeu no pa vilo pi, wulo, kughengu ___ ye kisheluvekeu I w ___ (vessel) lakhi ke.
B. I Samuel 16:13 Samuel no abohu lo teli akeu pesu pa thikuzumiqo mta dolo ighikelo, Ampeu ___ no David shou ikughive.
HI ITHILO: Bible no kutsupiye akeuno Alhou no ali kumlau eno ninguno ayegi li lakhike ipi (Jeremiya 18:1-6; Rommians 9:20, 21) Alhou no ningu luthu lakhi pesu akimiji a ghi lhosu puani. Bible kuchopu lo teli pesu Akimithe Ghungu kimighitsu ighi ani. Tsughukhui keu teli pesu Ibrimi mi chinehki lo akuvu tsupenike ghenguno akulubo lo suno kuqupe qhichepe, eno tipau kiqi ye Akimithe Ghungu no ningu mulo yepuvutsu chekeu kiqitsu ani. Pa Kimithe Ghungu pesu Pa w timiqo kumtsu yepuvutsunikeuno Alhou kupuloke (Joel 2:28)
2. Akimithe Ghungu ye thumpi kukakumto (force) lakhike ipi anikeo, momu Pa ye Alhou ke ipi anikya?
Apostolmi 5:3, 4 Ikemu Pitor no pi, “Ananias, noye kiushiye Satan pelo ilo omulo lo ngovepe puzu ___ ___ lau miki anikya? noye timi lau miki anike kumoe, ikemu Alhou lau miki anike.”
Ephesiami 4:30 Eno noye khilemu Alhou Ghungu ___ kevilo, kughengu Pa vechewono qhuchilekulu tsala lo nongu xalunikeu michipu chishipikupe qhiveake.
HI ITHILO: Apostle Pitor no pephetsukeuno Akimithe Ghungu lau miki keu ye Alhou lau miki anike ipi. Tinguno alau Ampeu Jisu no ahza ningu tsukeu no Apuh, Anu, eno Akimithe Ghungu jeh lono baptiz shitsulo ipi (Mathi 28:19, 20), Akimithe Ghungu ye Alhoukutsu lo thumpi akuthuu ipi kimichitsu ani, tighenguno Pa ye Apuh eno Anu sasu aqhemike. Bible no ningu vilo khilemu Akimithe Ghungu lo-shipusutsu kevilo ipi ani, tipau kiqiye Pa ye akukumsu xapu anike., tighenguno Pa ye thumpi kukakumto (impersonal force) kumo puzu Alhoukutsu lo thumpi lakhike. Kuchoyehsu lo Akimithe Ghungu vilo Akukuphuu ipi ku ani. Paye Akimithe Ghungu (Holy Ghost, Holy Spirit) Pa no Kuchou Ghungu, Ampeu Ghungu, Alhou ghungu tsuni, Paye qeti mlalei keu lono Aghungu ipi kucheni. Paye Alhoukutsu (Godhead) lo thumpi (Personal) lakhi ke ipi ku cheni.
3. Akimithe Ghungu kumla atughiu ye kiukya?
Johan 16:13 Kughou Pa, Kuchou Ghungu no ighinikeno Pano Kuchou kumtsu___ nongu piyenani, eno Pano ighinikeu lo ghili nongu vilo___ eno Ino nongu kutsupiye chekeu thimeqo kumtsu pesu wo nongu mulokite lo sutsunani.
HI ITHILO: Jisuno pikeuno Paye alhokuthu ningu gholo achenani ipi piqhi puani, tiye Akimithe Ghungu thumpi vechewono alhokuthu ningu gholo eno ningu lolo acheni keu pike (Johan 14:17).
4. Akipimi qhitsukumlapu xine ye kiu kya?
Mathi 12:32 Khiuno Akimithe Ghungu ___ piqhinikeno, pa kipimi ___ nani.
HI ITHILO: Akimithe Ghungu kuthatsa piqhikeuye akipimi lakhi likhi kumo, ikemu tamono kuchou ikhilunishimove nani, eno ashekha lo ye Alhou kupulo tuchileve cheni (Ibrimi 10:26, 27). Timi lakhino Akimithe Ghungu no pa lolo pisutsu akeu tamono ghochile eno ikhilunike kughucho auve aye athiuye paye Alhou sutsa chimla mithevenani. Hitoi pano Akimithe Ghungu kumla tuchilevekeu lono pa xine kipimi qhitsu kumlapu shive cheni.
5. Timi lakhi ye Aghungu lo ghokutsu kiutoikeu ikhilumayesa kya?
1 Corinthiami 12:8-10 Kughengu lakhi lau aghungu vechewono ___ gho tsupuani, eno lakhi lau aghungu Vechewo ___ gho tsupuani, kutami lakhi lau ___ gho tsupuani, eno kutami lakhi lau gho tsupuani, eno aghungu athono kutami lakhi lau ___ kumla shikulupu, eno kutami lakhi lau ___ tsa, eno kutami lakhi lau aghunguqo michi kututa shikulupu, eno kutami lakhi lau ___ kututa, eno kutami lakhi lau ___ qo pebidekulupu tsupuani.
HI ITHILO: Kughou Akimithe Ghungu ningu kuxu lo ighinikeno, Pano agho ajeli kututa pesu ighinani. Khiumu agho aphiphishi ithulumonani (1 Corinthiami 12:29-31). Kuchoyehsu lono hami Akimithe Ghungu no chhitoikeu ghili pitsukeu ani. Jisu no Johan 3:5 lo pikeuno, “timi lakhi ye aghungu lono eno azu lono punukithemo keloye Alhou yehkipekuka qha lo ilolumonani” ipi. Amulokusapu lakhi, kutomono Akimithe Ghungu kumla ghili vethapimivekeu shicheni.
Hamino pikeuno Akimithe Ghungu ye thumpi kukakumto (impersonal force) kumoe ipi kutsu cheni, kutami hamino timiqono tsala pekighi mla akeu lo Akimithe Ghungu zukusu achemoe ipi cheni, itaghi kutami hamino pikeuno Akimithe Ghungu no chhitoive kemiye amili jeli lono atsa pinani ipi kutsu cheni
6. Korinthiami kukuhou lo aghungu lo ghokutsu khikhiu ghenguno kupunave kya?
1 Corinthiami 14:1, 2 Kikimiye papelo, eno aghungu lo ghokutsuqo lunishilo, ikemu akhotoshi noye tungkuputsa pikeu ghokutsu lunishi lo. Kughengu khiuno ___ lakhi lono pichenikeno paye timi vilo pichemoe ikemu Alhou vilo pi anike.
HI ITHILO: Atughu lo Christo kukuhou hukuthu lo amiliqo lono pikeu ghokutsu tsato lono kubanguve eno kupunave. Tighenguno ninguno hipau ghili lo Bible lono kiu kishi kutsupiye puanikeno kishekulu pitsu ani.
7. Pa khopemiqo vilo atsakiviu pesu ayeghiqha kumtsu lo piulo pikeu lo Jisu ye kiu kishi piqhi puanikya?
Mark 16:17 Panongu ye ___ kitheqo lono pinani.
HI ITHILO: Bible lo amili (tongue) ipi akeu kiqi ye mlalei “atsa” ipi peitha acheni. Jisu khopemiqo ye alovuqaleikemi likhi, ikemu akichiuno akighithi kuhakemi. Panongu pelo ayeghiqha lau atsakiviu pesu kutsuu penike ghenguno, Pano pakutakeu ghokutsu shoinami tsa, azuu panonguno shikamokeu, momu mthakeu tsa pilupenikeu piqhi.
8. Kughou akhopemiqono Akimithe Ghungu leqhikeu Ithulukelo panongu ye kiu kishi kya?
Apostolmi 2:1, 4 Kughou ___ tsala tokhoi ighivekeno ... panongu ye Akimithe Ghungu no chhitoive eno ___ (tongues) kutau lono pithuve, Aghungu no panongu vilo pilo pike toi.
HI ITHILO: Pentecost ye Judahmi kimithe tsala Passover thiu atsala 50 lono pinyi che. Ayeghi aqha kututa lono Judahmi amulo kutsumiqo kumtsuno Alhou mllanike Jerusalem lo ighi kumuqo a. Akimithe Ghungu vechewono Alhou no akhopemiqo pelo gospel pesu timiqo sasu kusaje penike ghenguno hipau ghuloiki lo amili jeliqo lono atsa pikulupu kuka tsu. Atsa kiviu tipau pulu eno ikhilukemi pesu wo pano ghakhu lomiqo vilo pi.
9. Judahmi inami qono Akimithe Ghungu leqhikelo panonguye kiutoikeu pujupejukya?
Apostolmi 2:11 Alhou kumla akichiqhikepu ghili panonguno pikeu ningu pututa ___ no ___.
HI ITHILO: Ado hami loye amili jeli ghokutsu ye “kungugha lo tsa” Alhou likhino chilu, momu pebidekulupu ghokutsu ithulukemi likhino vethalu cheni ipi che. Akhopemiqono kiu kutsu piyekeno kumtsuno pututa tsauno mutsumishei “Alhou kumla akichiqhikepu ghili” pikeu chilu ipi Kuchoyehsu no qhaqhilei pitsu ani. Kuchoyehsu lo amili jeli lono pikeu kichekipiye kuthu ani. Ninguno kichekipiye lakhi ye kuputsavea, itehiye kichekipiye kini ghili kuputsani.
10. Pitor no Cornelius eno pa kibolomi kutsu kelo kiu shikya?
Apostolmi 10:44, 46 Kughou Pitor no atsa hipaqo pi aphi lono, atsa hipau ini akemiqo shou Akimithe Ghungu ikughive. Kughengu panonguno amili jeli lono pi akeu chilu eno Alhou ___.
HI ITHILO: Cornelius ye Italy mi ghushimi lakhi (Apostolmi 10:1), eno Pitor no Judahmi Aramaic tsauno pi a. Xu-lhe no ningu vilo pikeuno, Rommi kibo lo aqemi lakhi ye ayeghiqha lo khuno khuno timi mu shilunani ipi. Kuchou no Pitor gholo kuho akemiqo ye atsa kututa kemi akhake. Tishi aghie pinamu kughou Akimithe Ghungu Cornelius shou eno pa kibolomiqo shou ikughivekeno tithiuye timi Pitor pape ighikeqo kumtsu pututa za tsauno chilu. Kughou panonguno atsajeli lono pikeu chilukeno panonguno “Alhou jehpipitsu.Kughou hipau ghili pesu Jerusalem lo report tsukeno, tile Pitor no pi, hukuthu lo ningu shou Akimithe Ghungu ikughikeu toi panongu shou ghi ikughike” ipi. Apostolmi 11:15. Pentecost tsala lo akhopemiqo toi Cornelius eno pa kibolomiqo ghi amili jeli lono pikeu chilukepu ghokutsu ithulu, panonguno amili jeli lono pikeu chilu eno vethalu.
11. Paul no Ephesiami akhopemi 12 kutsukelo kiu shivekya?
Apostolmi 19:6 AKimithe Ghungu panongu shou ikughive, eno panonguno amili jeli lono pi eno ___ tsa pi.
HI ITHILO: Paul ye ithishekemi lakhi eno akhopemiqo gholo pa ye aqha kumtsu lo izuu chekemi eno atsajeli ithikemi lakhi (1 Corinthiami 14:18) Kughou Ephesiami akupulumi 12 shou Akimithe Ghungu ikughi eno amilijeli lono tungkuputsa pi akeu Paul ngo Luk pama ye vethalu, panongu ye puzuu mthakeu tsajeli lono pi ake.
12. Amili lakhi lono pikeu vethamlakeu ghili lo Bible no kishi pikya?
1 Korinthiami 14:9 Nono amili lono pikeu tsaqo ___ vethamla napi aye, kiu pi aniepi ithinikya?
1 Corinthiami 14:19 Vethamla keu tsa chighi qhethonhe lono pi akepu zuqhu lo niye vethakuluputsa pungu lono pipe kutami ___ ni.
HI ITHILO: Paul no hi amili (atsa), kuchou pesu timi kutsukeu ghili lo ghuthu kutomo piidetsu ani. Greek tsa lo “mthakeu” (unknown” ipikeu abolho Bible kiyehqo lo kuha, ikemu pekibidemiqono atsakithe, momu inami tsa (foreign language) shi pebidesukeu ke. Corinth kukuhou lo shiyeh jeli kutomo kuqhape ache, eno ado akichiu lono kuhoke ghulokilo mtha keu tsauno akighinishi, ashepetsu eno kutsukelo ahohomiqo shikubangukeu shiveche. Tighenguno Paul no panongu vilo pikeuno, tsutsala mthakeu tsauno kutsukelo tile pebidetsukemi aghimoveaye, kiu tsamu pikeno qumui ngovelo ipi (1 Corinthiami 14:28). Akiphi hipau lono ningu vilo pi akeuye, tighenguno kutamino vethamlakeu tsa loye pikevi, momu akighini shikevilo.
13. Khaghi lo Babylonmiqo lau akhoto kiu shi ipeghikya?
Bothubo 11:7, 9 “Ningu iqieno panongu tsa ___ ve tsuni, tishi aye panongu lakhino lakhi tsa mthakileve nanike.” ... tighenguno tipau jeh pesu ___ ipi kuvetsu.
HI ITHILO: Babel lo shikikishe ki shi akeu a lono ayeghiqha lo timiqo dolo atsa kumtha kileve, eno tinguno atsa jeli kututa lono kuputsa thuve. Shikikishe ki hu mlakuqha mlave, momu kuqhape kumtsa ngomlave. Ibrimi tsa lo Babel, momu Babylon ipiakeu pama kinikujo akiqi lakhi, tiye “kubanguve” keu. Piyekusu 18 lo Alhou no aghungu lo Babylon lono Pa w timiqo kuphelu ani, kughengu ti aghungu lo Babylon ipi akeu lo atsajeli lo, tiye akukutsujeli lo kubangu keu anike ghenguno.
14. Ithithai Alhou zahkutsu hexave akemiqo lau ghi Aghungu chhitoi tsulu nani keshya?
Johan 14:15-17 Tsutsala nono I kimiye aghiaye I ___ papelo. Eno Ino Apuh lau inikhutsuni, eno Pano Akukuphu kutau nongu tsunani ... tiye ___ Ghungu nongu tsunani.
Apostolmi 5:12 Alhou no Pa ___ hekemiqo lau Akimithe Ghungu tsunani.
HI ITHILO: Alhou zahkutsu gholumono tuchilechekemiqo lolo khilemu akumzapu kuka kua Akimithe Ghungu ilo ngolumonani.
15. Paul no ningu vilo kiutoikeu ghungu lo ghokutsu lunishilo pikya?
1 Corinthiami 14:4, 5 Khiuno amili lakhi lono pichenikeno palikhi pa shikumto ani, ikemu khiuno tungkuputsa pichenikeno paye akukuhou shikumto ani ... Khiuno ___ pichenikeno paye amilijeli lono pichekemi nguno akijeuke.
1 Corinthiami 14:12 Titoi nongu ghi aghungu lo ghoqo mine cheni, pa pelo ___ ___tsu pelo.
HI ITHILO: Paul no amilijeli lono pikeu ghokutsu nguno alau tungkuputsa pikeu ghokutsu no akhoptoke ipi, ikemu ishi hamino pi akeuye Akimithe Ghungu no chhitoiluvekemiye amilijeli lono pilo pi ani. Bible kichekipiye lo Alhou Ghungu no chhitoi keu ghuthu 25 shou tsupuani, tipaqo gholo atsajeli lono pikeuye ghuthu kuthu likhi tsupuani. New Testament lo Paul no yehkeu kaku 14 lo amilijeli lono pikeu ghuthu lakhi likhi tsupuani. New Testament kaku 27 lo amilijeli lono pikeu reference 3 likhi ani.
16. Alhou no Pa Ghungu pesu chhitoi tsu ipikeu kiqi akijeu ye kiu kya?
Apostolmi 1:8 Ikemu kughou Akimithe Ghungu nongu shou ikughinikeno tile nonguye ___ ithulunani; eno nonguno I ghili ___ tsunani.
Apostolmi 4:31 Panongu kumtsu Akimithe Ghungu no chhitoive, eno panonguno ___ shieno Alhou ___ pi.
HI ITHILO: Alhou no Pa aghungu Ghungu pesu ningu chhitoi tsuchekeuye ningu pelo Pa ghili thopi tsupenike ghengunoke.
17. Akimithe Ghungu no luthu lakhi chhitoipina, chhitoimo pinamu tungkuputsa pilunani keshya?
Mathi 7:20 Tighenguno nonguno panongu ___ lono panongu ghili ithinani.
HI ITHILO: Timi lakhino aghngu lo ghokutsu pe ani ipikeu lo paye kuchouno Akimithe Ghungu lono baptiz shikeu mokeu ninguno ithivenani, kughengu Aghungu Kimithe xathi ye “kikimiye, alokivi, alokughuno, kushuwa kutuukeu, kupukini, akivi, pulubekulu, akumthsakughuvu eno alikhi aghasukeu” (Galatiami 5:22, 23).
18. Niye kishieno Akimithe Ghungu Baptiz ithulunani kya?
Luk 11:13 Tsutsala nongu alhokusami thotsu aghokivi pesu nongu ti anuliqo tsunikeu ghili ithi aghiaye, tinguno alau nongu Puh kungugha lo akeuye Akimithe Ghungu pesu Pa vilo ___ kemi tsumoni keshya?
HI ITHILO: Jisu no Akimithe Ghungu akimighi kuhano ithuluke toi, ningu ghi Alhou vilo Pa Ghungu chhitoi ningu tsulopi khulunani. Ikemu atughishi ningu paghieno ningu mulo kumtsu pesu Pa lau tsuvemayesa.
NONO KHOCHILENIKEU
Ampeu Jisu ye Pa Kimithe Ghungu kughupu teli ningu kuxu lo lepukutsunike khelho ani. Noye Pa vilo itehi o mulo eno o kukumusu ikhiluvetsu lo pi pinishi anima?