
Akuxupu Ghoki Zu
2 Kukami 5:1-14
XU-GHILI......

Naaman ye amulo kuloghimi, kinimi, eno Samaria ghushumiqo gholo ajehkipi sakiphemi lakhi, ikemu paye Bible ghuloki lo kumsapu kusu lakhi apugha ipikeu kusu puche. Apughakusu kupumiye akibolo alokemiqo launo pakutashi ngovekemi eno asheshino akuxu kuhave chekemi. Ibrimi ilimi lakhi Naaman ki lo aqelimi shichekeuno hitoi pi, tsutsala I mpeu no Israel lo tungkupuu Elisha lau wu aye pano Naaman pughakusu shipivivetsu nanie ipi.
Lajupu hipau ghenguno kiu kiu shivekepu shi aghie pinamu Naaman ye Israel lo iqijunike pulove. Pa gholo pa phimpi khemi ghushimi aghulo likhi sasu akukau no akichiqhikepu lono pa shipivilu penike panongu ghuzu ghenguno akukuphu tsuno puu. Ashekha lo panonguno tungkupuu Elisha kilo ighikelo, paye ashou ipeghimo, ikemu pa qeu puu puzu mlalei “noye Jordan ghoki lo ilo ghuthu tsuni putsuve lo, tishi aye noye viluvenani eno mitheluvenanike” ipi. 2 Kukami 5:10.
Tungkupuu no Naaman ye niqhinighilai akeu qhuvelo ipikeu tsa toi pi. Jordan ghoki lo amughazu leleshi qo akeu lo ilo ghuthu tsuni putsuvelo ipikeu tsa lo Syria ghushimi shou general aqhekuzau Naaman ye pulomove. Agha kighide lono pa w khura shou iku puzu pa kilo idewoche kelo, pano phu Damascus tonikelo panongu ye Jordan ghoki kachemayesakepu shive. Panonguno aghoki putha ikuchekelo Naaman qeuno pa vilo noye tungkupuu tsa toi ghuthu lakhi ilo Jordan ghoki lo putsu julo ipi.
Tileno Naaman no pa w khura shouno iqighi puzu pa w ghushi nanu xaqhivekelo apugha piyino pa phi chhitoi akeu hu xapusu ilo Jordan ghoki lo putsu, ghuthu tsugho kutolo putsuju ikemu kiumu kivikusa kuha, pano itaghi akutsuniu aghoki lo ilo putsuno ipeghikelo pa philo apugha piyi hu kuhaveno anga phimpi toi muduniyi ipeghive Naaman no pujupejuno viluvekeu toi, noghi vikulu phimpi kithe ithulunike ghenguno pujupejulo.
PHIJUNIKEU
Hi aqhou Bible kiyeh tsupuakeqo phijuno hetha puakeu lo okutoshi shepichhiluvelo.
1. Puloshoqhi akitheu tungkupuu ye jordan ghoki lono azulo putsu tsu, momu shikimithekeu kumla shiche keshya?
Mathi 3:1, 5, 6 Tipau tsalaqolo ___ ___ no ighieno Judeaa ghasaqha lono kutsuche ... tile Jerusalem lono, Judeaa qha kumtsu lono, eno Jordan kumuxa lo kuxumiqo kumtsu no pa lau ighi, eno pa pelo Jordan ghoki lono panongu ___ tsupe.
HI ITHILO: Gospel xu-ghili ye azulo putsukeu no huthu eno kishekha nani. Jisu no azuloputsu kukutsu pesu ighono akhoto shi Pa khopemiqo pelo mlapenike pichebetsu (Mathi 28:18, 19).
2. Bible lo axine pughakusu qhukimithevenikeu lo kiutoi keu jukuvu shepe tsupuanikeya?
Apostolmi 22:16 Ithulo, eno ___ shiluvelo, eno Ampeu jeh kuno oxine qo qhukimithevelo.
HI ITHILO: Bible lo azulo putsukeu ghili kutsu piye akeu kichekipiye ye timi luthu lakhi kuxu lo axine kumlaqo kumtsu qhukimitheveno punu kitheve puzu akuxu kitheu pepuluve penikeu kiqike.
3. Bible kiqi lo azulo putsukeu ye ajeli khijehi Ikhikulupu anikya?
Ephesiami 4:5 Ampeu lakhi, akupulu lakhi ___ ___.
HI ITHILO: Ishi Christomiqo dolo azulo putsukeu kukutsu ajeli 15 kutolo pesu kutsu eno peitha acheni, ikemu Bible kiqi loye tilehi azulo putsukeu kuchou lakhi likhi tsupuani.
4. Azulo putsu ipikeu tsa kiqi ye kiu kya?
Colossiami 2:12 Azulo putsulukeu lono Pa gholo ___ tishikeu lono akupulu vechewo Pa gholono Alhou no mlatsukeu toi xuithughive, kughengu Pano akithi lono Pa xuchileputhuveke.
HI ITHILO: Greek tsa lo baptizo ipi, tipau kiqi ye putsu keu, azu qhou inasu putsuvekeu. Timi lakhi pesu azu qhou inasu putsumokeu ye azuloputsukeu kuchou kumo. Bible lo kukutsu ye Greek tsa lo baptizo, azu qhou inasu putsukeu peitha cheni. Tile azu pesu kuzute momu lekuchukeu ye Greek tsa lo khilemu peithakeu shichemo.
5. Jisu no ningu kichekipiyeuke, Pa ye kishi azuloputsu piyekya?
Mark 1:9, 10 Jisu ye ... Jordan ghoki lono Johan no azuloputsu lu, eno Pano paikhavi ___ lono ipeghi kithishi kungugha Khaqhive keu Pano ithulu.
HI ITHILO: Jisu ye Jordan ghoki, khile apughau Naaman no ilo putsukeu ghoki lono Johan no baptiz shitsu. Panongu ye azu lo ilo putsu ipike thono aghoki muku lo ngono Jordan ghoki zu pesu kuzute, momu lekuchhu ipi puamo. Jisu no azuloputsu kelo Pa ye azu lono ipeghi ipi. Titoi Johan ye Salim phivilo Aenon lono azuloputsu keu kumla shi a, kughengu tile azu kutomo anike ghenguno.” Johan 3:23. Titoi Christomiqo ghi Jisu no kichepiyekeu pape kepu (I Pitor 2:21) Amikucho kumla kumtsu shikupunike ghenguno azu lo ilo putsukepu (Mathi 3:15)
6. Philip ye kishi Ethiopiami akinipighiu azuloputsu tsukya?
Apostolmi 8:38, 39 Eno Philip ngo akinipighiu pama kinikujo kumtsa azu lo ___,eno pa azuloputsu tsu, eno kunghou panongu no azu ___ ipeghi vekeno, Ampeu Ghungu no Philipi sasu wuve.
7. Azuloputsu keu kuchou ghili kutau kiu ghi kichepiyepuanikya?
Rommi 6:4 Tighenguno ningu ye azuloputsu lu keu vechewono Pa gholo shiqho kuqhavae, eno kiu toi Christo ye Apuh jukuvu lono, akithi lono ___ puthuvekeno titoi ningu ghi akuxu kithe lo checheuveni.
HI ITHILO: Azuloputsu keu lono Christo ye thive, shiqhove eno xuchileluvekeu kimighi tsu ani. Pa kupulumi azu lo putsuni kelo paye atughushi pa xine pithivemayesa, tishieno pa kuxu aqau hu pesu azukumoki lo shiqhovemayesa, tishieno azu lono ipeghivekeu toi paye akuxu kitheu pepuluve mayesa. Azu lo pesu putsukeu lono baptiz shiluvekeu ye kichepiyepuakeu tokhoi shikupuluve ake. Tithiu ye axine kuxu hu pithivemayesa. Akupulumi lakhi pesu azu lono putsu kelo pa ye ado kitila pa tuthu kuhave nani. Kughou azu kumoki lono pa pepheluvenikeno tile paye atuthu kithe aza polono anga kithe amulhu kuxu lo punusuluke toi, paye akuxu kithe lo ithughivea, azukumoki lono xuchile ithughivekeu toi paye punukitheve kemi lakhi shiluvea. Hitoi shikeu no Bible lo tsupuakeu azu lo putsukeu kuchouke. Hami no pikeuno panonguno Sunday pinyi chekeuye Ampeu Jisu no akithi launo xuchile ithughivekeu tsala pinyi achenike ipi acheni. Ikemu titoikeu kumla ghili Bible lo tsupuamo. Azulo putsukeu Ikhilukeu lono Jisu xuchilekuluu ikhilu anike.
8. Azulo putsu keu ye kiutoi akhotokya?
Mark 16:16 Khiuno pulu eno azulo putsu luvenikeno paye ___ ikemu khiuno pulomokeno paye puhavenani.
Johan 3:5 Khiu khiumu azu lono eno aghungu lono punukithe mokeu ye Alhou yehkipekukaqha lo ___ nani.
HI ITHILO: Azuloputsu keu ye avehu kuchou shi akeu Kuchoyehsu no pephetsu ani. Ikemu tsutsala akupulumi khiuana cross lo akupukau toi azulo putsumlave kepu shive pinamu Jisu no pa zuqhu shivetsunani. Mathi 3:15.
9. Azulo putsukeu lo kiu toikeu kukumugha kutsupiye puanikya?
Galatiami 3:27 Kughengu nongu Christo lau azulo putsuluve kemiqo kumtsu Christo ___ veake.
HI ITHILO: Azulo putsuluvekemi kumtsu kulakupu shoqhi chuluvekeu toike, Bible no pi akeuno, “Nongu Lhou no nongu kimi ke, Pa jeh ye aqokitikhiqo Mpeu ke. Isaya 54:5. Kiu toi kulaliu no kulakupu shoqhi chukelo li kimi jeh ikhiLukno titoi, Christomi shinikemi ye Christo jeh ikhiluve cheni, tithiuye pa momu li vilo Christomi ipi kuuve cheni. Eno hi kulakupu shoqhi shikeu ye kikimiye lono kumtsa xu achenikeu shoqhike, tiye akiqi ighono akiqheu timino peitha chenikeuke. Titoi kulakupu lono kiutoi kipitimi totimi pesu kuqhavetsu chenikeno titoi azulo putsuluvekeu lono Christo ngo Pa kupulumi pama pekuqha kimevetsu cheni.
10. Jisu no kungugha lo ikuvenike zulo kiu zahkutsu pesu Pa khopemiqo tsukya?
Mathi 28:19 Tighenguno wulo eno shiyeh kumtsu pesu akhopemi shitsulo, eno Apuh jeh lono, Anu jeh lono eno Akimithe Ghungu jeh lono panongu ___ tsulo.
HI ITHILO: Pitor no Pentecost tsala lo axine kipimi kumla ghenguno amulo ghimeshi akeqo vilo ahzakutsu hipau papeghi pikeuno, “Amulo pebide lo, eno nongu kumtsu Jisu Christo jeh lono azulo putsuluvelo” ipi. Apostolmi 2:38.
11. Azulo putsumphi zuu Bible ghili kiu ithive paghimayesa kya?
A. Jisu kukutsu vethaluve paghilo (Mathi 28:19,20).
B. Jisu no kiu kutsu keno ti pululo (Mark 16:16).
C. Wovekeu lo xineqo launo xaide ighive lo (Apostolmi 2:28)
D. Omulo kuchouno Pa pululo (Apostolmi 8:37).
E. Axine launo xaide ighivenikeu puloluvelo (Luk 3:7,8; Rommi 6:5, 6).
F. Tishieno Christo ye no luthu Xachilekuluu ke ipi ikhilulo, eno punu kitheve keu kumla shithuvelo (2 Corinthiami 5:17; Joh 3:3, 5).
HI ITHILO: Hi kunguu pi ighi akeqo ghili itimi ye vethamla, tigenguno itimiqo azulo putsunikeu ye Bible no lakha ani, panonguno athi ithive eno vathakulu shiluveke thiuno azulo putsulunani
12. Kiuno Bible lo azulo putsukeu abolho sasu kiyequve kya?
Mark 7:8 Kughengu nonguno Alhou zahkutsu ye qhive puzu timi ___ pape achenike.
HI ITHILO: Azulo putsunikelo azulo pesuno putsukeu no Bible w azulo kuputsu kuchou ke, cross thiu tiqheli kumtsu lo hipau ghola lono azu lo putsu ighi ani. Ikemu timiqo sabidevenike ghenguno azulo putsukeu ghola kumokeu peithauvekeu lono Alhou no kichetsukeu azulo kuputsu kuchou ghola ye pesu kiumu akiqi kuhavekeu shivetsu.
13. Alhou w kuchou (truth) zuqhu lo timi kukutsu pesu kutsu chekemiqo ye kiu shivenaniepi Bible no pi anikya?
Mathi 15:9 Panonguno I mlla akeu ye ___ , Kugenguno panonguno timi ___ pesu kutsu achenike ghenguno.
Galatiami 1:8 Tsutsala ninguno, momu kungugha lo kungumi lakhino ninguno pesu nongu kutsuvekeu nguno alau gospel kutau pi ighi aye pa pelo ___ keu shivepelo.
14. Azu lo pesu putsukeu no Akimithe Ghungu w azulo pesu putsukeu pekilivetsulu nani keshya?
Apostolmi 2:38 Tileno Pitor no panongu vilo pi, “ ___ eno nongu kumtsu axine kipimi qhikutsu ithulunike ghenguno Jisu Christo jeh lono ____ eno nongu ye ___ ___ ghokutsu ithulunani.
HI ITHILO: Pitor no kiu kutsupiyekeno ti ithilulo (Apostolmi 10:44-48), pano pikeu tsa ini akemiqo shou Akimithe Ghungu ikughive, panonguno azulo putsumphi zuuno Akimthe Ghungu ithuluvekemu Pitor no panongu pelo azulo putsuluvepe.
15. Azulo putsu idelunani keshya?
Apstolmi 19:2-5 Paul no panongu vilo iniju, “Nonguno pululuvekelo Akimithe Ghungu Ithulekema?” tile panonguno pa vilo, “Ningu ye tile Akimithe Ghungu lakhi ani ipikeu ghilimu mutha aphie” ipi. “nongu ye khiu w lono azulo putsulukya?” panonguno pa khochile, “Johan w azulo putsuchekeu lono shike” ipi. Tileno Paul no pi, “Johan w azulo putsu chekeu ye kuchouno amulo pebidevekemi pesu azulo putsu tsu cheke, pano timiqo vilo I thiu Timi lakhi chekeu shou pulubelo, Pa ye Christo Jisu ke.” Kughou panonguno Pa pulu luvekeno panongu ye Ampeu Jisu jeh lono ___ shiluve.
HI ITHILO: Kughou Paul no Ephesus lo kutsu akeno, tilehi Johan Azulo kuputsuu w lono azulo putsulukemi pano 12 ghi ngo aghi. Ikemu panongu ye Akimithe Ghungu ghili chiluchemo kemi, panonguno Paul kukutsu chiluve kithishi ghuthu akiniu azulo putsuideve. Titoi, tsutsala Christomi lakhi no Christo ghili akivishi ithikuthuluve aye paye Ampeu lau xaide ighieno azulo putsu idelunani. Akiniuno tsutsala Christomi lakhi ye Bible lo tsupuakeu kiqi lono azulo putsu puaghimo napiaye paye azulo putsu idelunani.
16. Azulo putsuluvekemiye ilo akukuho lakhi lo kimelunani ma?
Apostolmi 2:41 Alhou she, panonguno timi kumtsu sasu kunuvuqai shi. Eno Ampeu no tsala pekighi panongu ___ xaluvekemi kutomo sukuqhatsu.
Colossiami 3:15 Nongunye akukuho lakhi lo ___ kemi shiveake.
Colossiami 1:18 Eno Pano aphimpi ___ (head) ke.
I Corinthiami 12:13 Kughengu ninguye Aghungu lono aphimpi ___ lo baptiz shisuve ake.
HI ITHILO: Hitoi Kuchoyehsu lo ye Alhou timi ipi kuluvekemiye azulo putsuluvekeu lono aphimpi khikhi akukuhou lakhi lo kihisuluve cheni. Anga kithe lakhi punuluve keu ye pesu pakibo lo qhieno tsakholoji, susho eno thuulu eno pano kibolomi lakhi shi kihisuluvekeu toike.
17. Tsutsala Ino azulo putsunikeu tuchileve aye niye Khiu kukutsu tuchileveakya?
Luk 7:30 Ikemu Pharisimi eno ayehza kukutsumi qono panongu kutoshi ___ ___ tuchileve, eno pa pelo panongu azulo putsu tsupemove.
18. Jisu no azulo putsuluvekelo Pa Puh ye Pa vilo kiu pikya?
Mark 1:9, 11 Tishi kithishi atsala tipaqo lo Jisu ye Galilee lo Nazareth phu lono chesu ighieno Jordan ghoki lono Johan pelo Pa azulo putsuvetsupe. tile kungugha lono asutsa lakhi ighi eno pi, “Noye I Nu I Qhuu, Ino O shou I ___ ___ bepua chenike” ipi.
HI ITHILO: Kughou Alhou nuliqono pano xine launo xaidesu Pa lau ighieno azulo putsuluvenikeno Pa ye Pa mulo kiqishive cheni.
NONO KHOCHILENIKEU
Noye Alhou pelo ‘hiye I nu, momu I nga Ino qhuchevekeu, khiu shou I mulo kiqi bepuachekeuke’ ipi penike ghenguno azulo putsukeu kukhuayehqo pape chenishi anima?
Khokichile: ______
Tsutsala nono azulo putsunikeu ghili alau ithinishi aghiaye pastor momu group leader khiuno hipaqo kiphi tsu anikeno pa vilo okupuloqo pilunani.
SUKUPHATSUKEU
Opelo alau ithipenike ghenguno akiqi hami sukuphatsu ani.
Jisu ye Pa xineqo shikimitheveno azulo putsukepu vehu kiumu kuha, kughengu Pa lau kiu xine kipimi mu kuhake ghenguno (I Pitor 2:22). Tighenguno, kughou Jisu no Johan pelo azulo putsu tsupenike ghenguno Jordan ghoki lo pa lau ighikeno tile Johan ye ighono pavehu kughuzu shive. Johan no Ampeu vilo, “Ino O launo azulo putsukepu avehu shi ani, eno Nono I lau ighi anikeshya?” Mathi 3:14.
Tishi aye Jisu ye kiu shiye baptiz shikya? Tile akiqi kuthu ani. Atughiuno, timi khunoqo panokutoshi azulo putsumlavekepu shivekeno Pano tipaqo zuqhushi azulo putsuvetsu.
Khanilo akughuki lo, momu akusuki lo Jisu ikhiluvekemi azulo putsumlavekepu shive cheni, titoi keu do aghuloki lo pa momu li xakulupu ghenguno Jisu no azulo putsuvekeu huno panongu xine piashe puvekeu shivetsu cheni. Cross lo akupukau launo kichepiyetsu ani (Luk 23:43).
Akiniuno, Jisu no azulo putsukeu ye kichekipiye lakhi shipe qhitsuke, Pa kupulumiqo pelo Pa nepa lo nesughi pape ighipenike ghenguno (I Pitor 2:21).
Akuthuuno, Jisu no azulo putsukeu toi ningu ghi shimayesa, Pano pujupeju keu ghili phiju puzu akupulu lono Pa shou lajupu qhipuanike ghenguno.
Ninguno azulo putsuluvekelo ningu ye kiu allah shilunanikeno phujuni. Mathi 3:16, eno 17 lo, Kughou, Jisu no azulo putsuvekemtsa azu lono ipeghikeno, julo, kungugha lashe Pa lau khaqhitsu, eno Akimithe Ghungu miqhedu lakhi toi Pa shou ikughikeu Pano ithulu. Eno tipau mtsa lono kungugha lono asutsa lakhi ighi, eno pi, ‘Hiye I Nu I Qhuuke, Ino Pa shou I mulokiqi bepuacheni’ ipi.
“Kungugha lashe khaqhitsu” = Ningu pelo Alhou lau Wulukepu laghi khaqhitsu .
“Pano alaghi tipau ithulu” = ninguno azulo putsuluve kithishi aghungu lo ningu nhethi xukholuve, vethakulu akithe, eno ayehza akithe ithulu.
“Alhou Ghungu” = vechewo ninguno Pa sakiphe ghili ithilu.
“Miqhedu lakhi toi iqighi” = alokughuno, momu kulakishi hu ni lolo iloghi.
“Kungugha lono asutsa lakhi ighi” = Asutsa kuloti lono pikeu hu ninguno chilunani.
“Ino Qhuchekeu Nu” = Ningu pelo Pano kukami kibolomi shiluve penike ghenguno ningu xaluvea, eno aghakhu kututa lo kuxumi shilupe.
“I mulokiqi bepuacheni” = Alhou no ningu xine kipimi qhoi qhivetsu eno ningu ikhilukepu shitsu.
Tungkuputsa Lo Kuchou Thebei Ithulu Akeu,Akiphi12 ©2022 Amazing Facts International All Rights Reserved