Aghakishi Kumlla Gho Akiqheu

Bothubo 22:1-19

XU-GHILI..........

Ashu Abraham no Alhou no pikeu tsa mutsumishei chilukeu ye inaqhe zumoi aphi. “Abraham ... itehi onu lakhi likhi akeu, nono qhuivu chekeu Isaac hu salulo, eno Moria yeghi lo wulo, eno Ino naghuto lakhi kiche otsunike tileno akumlla gho lakhi shi ghiqhi pe piti I mlla velo.” Bothu 22:1, 2.

Ahzakutsu hipau chiLuklo Abraham ye ighono msasheve.

Kughengu Alhou no Isaac vechewono akughushu lagha kughuko tsunikeu piqhi puanike ghenguno. Akichiqhi eno akumzapu lakhi shi Sara no kitemi shiveke thiuno punu tsukeu Isaac shou Abraham no pa kupulo eno pa samoqo bepe qhipuacheni. Alhou ye kishieno hitoi akumzakepu kumla pa vilo shilopi anikeno vethamlave, ikemu paye pa lhoayeh lono Apuh kungugha lo kuau gholuchenike ghenguno hitoi keu tuqhudo lomu paye agho lunike xathaluve.

Tighenguno pano anu Isaac kudaluve eno pukhubekulu qemi kini saluve, eno atsala kuthu lache lo Moria yeghi lo ighi. Panonguno aghakishi kumlla gho tsunikeu naghuto tove kithishi, Abraham no aqemiqo vilo, Isaac nikujono ide ighimoke kutolo hileno ngo khe aghilo ipive.Tishieno pano asu kipiqhe pesu pa nu pepipeve, eno sasu naghuto lo ikuve.

Kiukeno lakhino tomono akeu kumsulu puzu Isaac no apuh vilo, “I puh, ningu ye ami shikepu asu ye pecheni, ikemu piti Alhou mlla kepu bheriti ye khile anikya?” Abraham no khochile, “I nu, Alhou no Pakutoshi piti mlla kepu bheriti tsunanike”ipi. Kughou panonguno iku naghuto kutsuqa toluvekeno, Abraham no pa nhezu iqighi ghi pa nu Isaac vilo panonguno naghuto hipau lo izu nighi akeu ghili pi. Isaac no Alhou zahkutsu ikhilunike pulove. Abraham no ashekhaushi pa nu Isaac valu puzu pa mumave eno pa nu tsughaluve puzu pesu piti mlla nikeu tu khache kighe shou pebeve. Abraham no pa nu ghiqhinike azuta chi peqheluve. Tile paikhavi lono kungumi lakhi ighieno pa w sunhe chileluvetsu eno tipau phivi lo pa zuqhu lo ghiqhi piti mlla nikeu aghasa lo w bheritsu lakhi asahupho no pakibo kupunape ngo akeu kichepiye.

Apuh no anu aqhuu lakhi likhi akeu pesu amulo kughuta shi ghiqhi pe piti mllavenikeu ye ado hipau lo likhi kumo.

PHIJUNIKEU

Hi aqhou Bible kiyeh tsupuakeqo noghi philo, eno hetha puatsukeu lo shepichhiluelo.

1. Isaac zuqhushi aghashive tsukeu lhoxu ye kiu kya?

Johan 1:29 “Tishiwo thoghiu Johan no ___ pa lau chekeu ithulu, eno pi, “julo, Alhou w ___, khiu ayeghiqha xine ikhisuuvetsu keu, momu puluvetsukeu.”

2. Kiu shiye Jisu ye thivemaye sakepu avehu shivekya?

Rommi 3:23 “Kughengu ___ no axine shive.”

Rommi 6:23 “Kughengu axine jume ye ___ ke.”

Ibrimi 9:22 “ ___ pelemokeloye axine kipimi qhikutsu kuha.”

I Corinthiami 15:3 “Christo no ___ ___ghenguno thivetsu.”

I Pitor 3:18 “Kughengu Christo ye axine ghenguno ghuthu lakhi imeve, ___ huno ___ ghenguno imeve.”

HI ITHILOAxine ye kishi ayehghiqha lo iloghive eno kishi shipuhavetsu keno Bible no kishekulushi pitsu ani. Alhou ye ayeghiqha lo axine kumla lhokusaqo jupe kutuu mlave.

Tighenguno axine jume akithi pesu timi tsuve. Adam ngo Eve pamano axine shivekeu kusupithe huno timi lagha kumtsu xeve. Alhou zahkutsu hexavekeu jume akithi pesu tsuvekeu ye nuxavemla, momu ahzakutsu tipau ye kilivemla. Tighenguno Alhou zahkutsu hexaveno axine shivekemiye tishi thivemayesave. Ikemu Alhou ye Pa w lhoxuqo sasu tishi alhokuthu kututa shiamlave.

Tighenguo Pa w kikimiye piphekumlapu akeu ghenguno, Pa Nu ayeghiqha lo puuno oxine eno Ixine ghenguno agha shivetsu penikeu kisheluve. Ningu xine eno ningu xine jume akithi hu ningu launo ikhipesu Pa Nu pipeve puzu ningu pelo ililailuvepe.

3. Xachilekulu kupughu hipau pesu kiuepi kucheni kya?

Piyekusu 14:6 “... Ayeghi lo kughuna kuamiqo kutsunike ghenguno ashekha kuhakeu ___ (gospel)” ipi kucheni.

HI ITHILO: Timi xachilelunikeu kupughu (Plan of Salvation) pesu gospel ipi kucheni, tipau kiqi ye “sutsa Kivi” ipi. Eno kuchouno sutsa kivi hipau pesu ayeghi lo timi kumtsu lau pikulhatsu ighi ani. Ningu xine jume hu Jisu no puluvetsu eno ningu xine kipimiqo hu nuxavetsu keu pesu sutsa kivi lakhi ke.

4. Alhou ye kiu ghengunop akichiqhikepu ghakishi (sacrifice) hipau ningu ghenguno kutotsukya?

Johan 3:16 “Kughengu Alhou no ayeghi lomi ___ ke ghenguno Pa Nu aqhuu lakhi ___akeu pesu tsuke.”

HI ITHILO: ayeghi hipau lo timino xu akeu lo akhotou eno akiqheu kuthsukimepe akeu ye apuaza eno atianuliqo dolo kikimiye no ke. Apuh Alhou no pulovetsu kithishi Anu Jisu no aghichhe aghime kitikhi shipuzu Pa kuxu pesu ningu axinemiqo ghenguno aghashive tsukeu kikimiye ye timi tsa lo ye piphekumlapu lakhi ke.

5. Jisu no Pa kuxu pesu ningu ghenguno aghashi thivetsukeu lo ningu ye kiu vehu shilumaye sakya?

Apostolmi 16:31 “Ampeu Jisu Christo ___ eno noye xalunani.”

Johan 1:12 “Pa ikhilukemi kumtsu lau Pano panongu pelo ___ ___shikulupu chipiu tsunani.”

HI ITHILO“Jisu no xachilekulu pesu tsukeu ye aghokutsu lakhi ke.” Rommi 6:23. Ino shinikeu I kumla ye, tiye kuchouke ipi pulu eno ikhilumayesa, eno aghokutsu tipau akupulu lono ikhilumayesa.

6. Kishieno I kipimi qhivetsu eno I shikimithe tsu kya?

Apostolmi 3:19 “Tighenguno ___ eno pekililulo, tishienapi aye oxine kipimiqo isuvetsu, momu nuxavetsunani.”

I Johan 1:9 “Tsutsala ninguno ningu xine ___ aye, Pye pulubekulu shi eno amikucho lono ningu xine kipimiqo qhivetsu nani eno ningu mikuchokumoqo launo ningu ____ tsunani.

HI ITHILO: Amulopebide keu kumla lo axine piphekeu no akhotoke. Amulopebide keu lo axine ghenguno amuloghime shieno axine kumlaqo launo xaide ighivemaye sa. (Ahole 28:13)

7. Kiu shikeu pesu akuxu pekilive ipi chenikya?

Johan 3:7 “Noye ___ ___mayesae”

HI ITHILO: Punu kithevekeu kumla hipau lono akuxu aqau lo kumlaqo kumtsu qhoi qhiveno akuxu kithe pepuluve keu ye anga akithe lakhi punu keu thoke. Akuxu kithe record lo kiumu tukutiye kuhakeu kuxu lo iloghiveake.

8. Punu kitheve keu Christomi lakhi mulo lo khiuno ilo ngonaniepi kya?

Johan 14:17 “Kuchou ___hu ... nonguno Pa ithi ani, Pano nongu gholo anani eno nongu sasu tishi achenani.”

HI ITHILO: Jisu Christo no Pakutoshi Pa Kimithe Ghungu vechewono Christomiqo mulo lo acheni.

9. Kughou Christo no ilo I mulo lo ngoluvenikeno tile niye kiu shimayesa kya?

Philippiami 2:13 “Pa mulo kiqipu ___ mayesa.”

HI ITHILO: Ino Pa mulo kiqipu kumla shitsunike pulo aye, Pano tipau shikulupu kuka I tsunani.

10. Ino punu kithe luvekeu lo tokulu shilunanike ipi niye kishi pulukibe qhilunikya?

Philippiami 1:6 “Jisu Christo tsala ighimoke kutolo khiuno olau akumla kivi ___keno Pano olau tokhoi shikuputsu nani.”

HI ITHILO: Ampeu Jisu no Pa kuka vechewono Ilau tokhoi shitsuni ipi piqhi puakeu shou Ino pulubeni, kughengu xachilekulu kumla ye Pa lau anikethono Ikutoshino shilunikeu kumoke.

11. Kiu ghenguno Christomi kutomo pano kupulu pujupeju keu lo tomlave chenikya?

Isaya 53:“Ningu kumtsu ___ ____ xewuve.”

2 Pitor 3:2 “Xachilekuluu ___no ningu lau ahza tsupuakeu kumsulu chelo.”

HI ITHILO: Kutomono Christomi kuxu lo kumlaqo lo kughuchove eno tomovekeu shive acheni kughengu panongu no Jisu ye Xachilekuluu ke ipi ikhilu cheni, ikemu Paye Ampeu ke eno ni shou ayehkipeu ke ipi ikhiluchemo. Ningu akichiuno ni likhi ni laghi xewuve cheni, ni likhi ni laghi phuuve cheni eno Pa launo putosuve cheni. Pano ni kuxu tuchomujotsu eno sakungutsu akeu launo ni w suchileluve cheni. (Sukuphatsu akeu lo “ghuthu lakhi xaluve aye alhokuthu xaluvae” ipikeu tsato lo julo.)

12. Jisu no ni ikhiluvea eno niye Pa nu shiluvae ipikeu ghili niye kishieno ithinikya?

Tito 1:2 “Alhou, Khiu mikichemokeuno ado huthumphi zuuno ___pe qhivae.”

Mathi 7:7 “Tighenguno khulo, eno tipau pesu nongu ___”

HI ITHILO: Ningu kukhu kighini Jisu no ikhilutsunani ipi ninguno ithi ani, kughengu Pa ye khilemu akimiki tsa pichemo. Paye ningu ikhilutsunani ipi piqhi puani, eno titoi Pa ye ningu ikhilu acheni, kughengu Pano ningu ikhiluni ipi piqhi puanike ghenguno.

13. Akikili kuchou sughikeu lono kishi ni kuxu pekilivetsu chenikya?

A. Johan 13:35 “Hitoi shikeu lono kumtsuno nongu ye I khopemiqoke ipi ithinani, tsutsala nonguno ___kile cheghi aye.”

B. 2 Corinthiami 5:17 “Tsutsala khiunoala Christo lau aghi aye paye ___akitheu lakhi shivae, kughengu aqau kuxu kumtsu wokhavae, eno thokha kumtsu lo akuxu kithe shiluveake.”

C. I Johan 3:22 “Ningu ye Pa zahkutsuqo pape acheni, eno Pa nhekithe lo Pa pulouqo ___acheni.”

D. Rommi 12:2 “Hipa ___ sasu kupulokile kevilo, ikemu nongu mulo lo kukumusuqo shikithe keu lono ___ tishikeu. lono nongu ye akivimi ipi phulunani eno Alhou ___ lo tokhoikemi lakhi shinanike.”

E. Apostolmi 1:8 “Tishikeu lono nongu ye I w ___ lakhi shinani.”

F. Ephesiami 6:18 “Akighini kumtsu lo nongu mulo kutsu shieno Aghungu lono ___ achelo.”

14. Christomi kuxu lo kiutoi akichiqhikepu piqhi puatsu anikya?

A. Philippiami 4:13 “Niye Christo Khiu I shikumtotsu chekeu vechewo ___ ___shilunani.”

B. Philippiami 4:19 “Alhou no nono ___ shikeu kumtsu puutsunani.”

C. Mark 10:27 “Kughengu Alhou lau ye thokha kumtsu lo ___anike.”

D. Johan 15:11 “Tishi aye o ___ hu iku chhitoinani.”

E. Johan 10:10 “Tishi aye panongu ye ___ kuxu shilunani.”

F. Ibrimi 13:5 “Niye khilemu nongu ___ nani, momu nongu pheve monani.”

G. Ibrimi 13:6 “Niye ___ moe, timino I lau kiu shikulupu kya?”

H. Johan 14:27 “Ino ___ , momu kulakishiu pesu nongu tsuvea.”

HI ITHILO: Alhou no Pa w timiqo lau akughupu tushokiqhi tache pesu tsupani:

  • Ningu ye Christo vechewo thokha shilunani.
  • Ningu vehupu kumtsu puutsunani.
  • Ningu ghenguno kiumu tokumlapu kuha.
  • Ningu lokivi ye chhitoilu nani.
  • Ningu ye kupukuno kuxu lo xulunani.
  • Alhou ye khilemu ningu qhive eno phevemonani.
  • Ningu ye kiumu msamo, timi no ni lau kiu shilunanikya?
  • Ampeu no Pa w tokhoi keu lokughuno pesu ningu tsuvea.

Ampeu she! Hinguno alau kutau akiviu kiu anikya?

NONO KHOCHILENIKEU

Itehiye noye Jisu no oghenguno pughu puakeu ikhilunishi anima? momu nono kumusu chekeu hu itaghi alau iqhikithelunishi anima?

Khokichile: _______

SUKUPHATSUKEU

Akiphi hipau lo opelo alau study shipenike ghenguno, “ghuthu lakhi xaluve aye alhokuthu xaluvae” ipikeu tsato alau sukuphatsu ani.

Timi lakhi no pano Christo ye Pa Xachilekuluu ke ipi ikhiluveke thiu ikiqivelu nanikeo mokya?

Iniju akeu hipauye Alhou tsa lo likhino khochile tsulu nani. Bible no palikhi pa ghili pitsu ani. “Ningu ye khilemu iqevemono ninguno kiu pikiphe shipuanikeno tipau lo akumtoshi tsuqupe chemayesae, kughengu Pa, Khiuno tushoqhi puanikeno Pa ye pulubekulupu ke.

Kikimiye eno akumla kivi alau shinike ghenguno ninguno lakhino lakhi hakuthoni, ... Kughengu ninguno kuchou kighithi ithiluveke thiu tsutsala ninguno puloputsa no axine shive aye, tithiuye axine ghenguno aghashitsukeu kumla kuhaveake.” Ibrimi 10:23, 24, 26.

Bible kiu lonomu ninguno Christomi lakhi shiveke thiu ye ningu kumla makho ashekha shivae ipikeu pipuamo. Hipau ghili Alhou tsa lo mutsumishei tsupuani. “Kughengu, tsutsala timi lakhino Ampeu eno Xachilekuluu Jisu Christo kighithi ithiluveke thiu, ayeghi lo shikuchhubekeu launo ijoipeluvea, ikemu itaghi ilo tipau lo kitimeveluve, momu kuthsukimeluve aye paye azuu nguno alau itehiuno alhokusau shikithevenani. Tishivekepu ye paye atughu lono amikucho laghi ghili ithimokepu shiae, kughengu amikucho laghi, Alhou zahkutsu ithive puzu tipau hephove eno hexave kepuye tipau ghili ithimokeu pavini cheke kumokeshya? Ikemu aholetsa lono pikeuno, “Atsu no idewo pano mughuqhivekeu chuve cheni, eno awo no pano ihivekeu niba lo idewo ihi chenie.” 2 Pitor 2:20-22.

Christo chineh lo ye ghuthu lakhi xakutha shiluveke thiu ghi shiidemaye sakepu vehu ipeghive cheni. Jisu no pikeuno, ningu w xachilekulu ye ninguno Pa shou bepe akeu bekutha shou anie ipi. Johan 15:4 “Atsai loka lakhi no atsaibo lo kimepe move aye ...” Apostle Paul no pikeuno, “Niye tsala pekighi thive che” I Corinthiami 15:31. Tipau kiqi ye paye Jisu Christo papenike ghenguno tsala pekighi kuxu lo palikhi pa ghenguno ye kiumu kumsujumo, mla ithamo, eno pughumoke. Ampeu no Pakutoshi ishi pi, “Tsutsala khiuana I papenishi pulo aghi aye, pa likhi pa ghili ye kumsu kevilo, tsala pekighi lo palikhi pa w cross pepuluno I papelo” ipi. Luk 9:23.

Bible no kutsu piye akeuno, kuchou qhiveno kichileu pape wuveaye xakulu lo ilolumonani ipi kumtsuno ithi ani. Ezekel 18:24 lo pi akeuno, “Ikemu kughou amikuchomi lakhino pa mikucho launo iqeve puzu akipimi shivenikeno, eno ayikusamiqono shichekeu kuchhubekepu shiuvenikeno, paye xu alunani keshya? Pano amikucho kumla shichekeqo kumtsu kumsulutsumove nani, kughengu pulubekulupu kumlaqo kumtsu shou pimivea, eno axine shiveake ghenguno paye thivemayesae.” Paul no ningu shikumtotsu akeuno, “Tighenguno khiuno pa ye puthugho anike ipi ankeno pa pelo tishi akumtoshi puthugho apelo, tishimoaye paye ikiqive nosake.” I Corinthiami 10:12.

Timi hamino pikeuno, pa ye “pikeuye pi acheni, cheumlamu cheu acheni” ipi kumsu acheni. Ikemu Ampeu no pikeuno, I vilo Ampeu, Ampeu ipichekemiqo kumtsu kungugha yehkipe kukaqha lo ilolunike kumo, ikemu I Puh kungugha lo kuau pulou shikemi likhino ilolunani. Tipau tsala lo kutomono I vilo, Ampeu, Ampeu, ni ghi O jeh lono tungkuputsa picheke kumo keshya? O jeh lono tughakusa hapheve cheke kumokeshya? Eno O jeh lono akumzapu kumlaqo shicheke kumo keshya? ipinani” Ikemu tile Ino panongu lau hitoi pephepiyetsunani,“Niye khilemu nongu mthae,nongu ayehza sumono mlachekemiqo, I launo chevelo, ipinani.” Mathi 7:21-23.

Paul no Christomi qono tsala pekighi kuxu lo pukaputsa pochemayesa keu ghili ningu vilo pi ani, “Pokuxu kelo kutomono pocheni, ikemu lakhi likhino asaxu ithulu chenike kumokeshya? Nongu ghi titoi polo, tishiaye asaxu ithulunani. Pokuxukeu lo ilokemiye kumtsuno thime kumtsu lo alikhiaghasukeu shicheni ... Ino I phimpi pesu ghakusu qholo qhive cheni, tishimoaye Ino kutami kutsu cheni puzu I likhi I kutoshiye ikhikulupu akuzupu shimove aghinosake ghenguno.” I Corinthiami 9:24, 25, 27.

Ghuthu lakhi xaluve aye ningu ye khilemu puhamonani ipikeu kupulu ye Alhou no ningu launo ililaikeu (freedom) kije akeu hu ikhisuuvetsukeu kupuluke. Tiye Alhou ye timi pelo ililai kishekulupu chipiu tsumovekeu toikeu kupuluke. Atsa kutau lakhi lono pinikeuye, Alhou ye ningu kuxu ghenguno kiu huthuvetsu akeno tipau Pa no shikupuvetsunikeu piqhi puani. Philippiami 1:6

“Thime hipau shou pulukibe shilo, tiye Khiuno nongu lau akivi kumla huthuvetsu akeno Pano Jisu Christo tsala lono nongu lau tokhoi shikupuvetsu nani.” Pa shou pulukibe qhilunikeu ye ninguno tsala pekighi Pa papekeu lono shilunani, Pano ningu sunhepe chekeu w lo sunhepeno Pa kupulo shitsukeu. lono Pa shou pulukibe, pukhukibe qhipuakeu piyelu nani. “Khiuno ashekha kutolo kutuulukeno pa xalunani.” Mathi 24:13.

Tungkuputsa Lo Kuchou Thebei Ithulu Akeu,Akiphi 4 ©2022 Amazing Facts International All Rights Reserved