Aghijjini Tsumono Ita Pitipe

Ipekulu 4:29-5:19

XU-GHILI..........

Mose no Israel nuliqo ililai kuqhophevelopi Egypt lo akukau sasu kushomphi zuu, pa mu Aaron pama ye atughushi Israel mi qhakusu lo ichheime akemiqo shou sakiphemiqo sasu kusho. Tile Mose ngo Aaron pama no timiqo vilo panongu kutoshi Ampeu lau akimithe shilopi shikumtotsu, eno panongu vilo Alhou no akughushu w lono aqemi kuxu lono panongu xapheluve nanike ipi panongu vilo pi.

Israel miqo ye apineh dolo atsala tsuni Egypt miqo ghenguno amakho kimishi xapu akumla shiche. Mose no panongu sasu kushoveke thiu ye panongu ye akutsunini ye akulho qhithuve. Tileno Pharaoh no aghakighide kije lono Mose ngo Aaron pama vilo pi: “Nonguno panongu pelo akumla lono akulho qhive anipe keshhya?” Ipe 5:5. (Ibrimi tsa lo “shabath” ipikeu ye akulho qhikeu pi ani) panongu ye akutsunini Sabbath lo akulho qhiithuve.

Akukau no aghakighide kije lono Israel shiyeh aqemi hipaqo anguka lono pano ghakusu qholo qhivenike kumsuve. Panongu pelo akimighishi akumla shipekeu lono panongu kukumusu lo Alhou eno Alhou kumlla ikhisuuve tsunikeu xathave. Pano pi, “nongu ye puzuu toi panongu pelo ita piti penike ghenguno aghijini tsukeivelo. Panongu kutoshi wuno aghijini phulupelo, eno panonguno thosu lo ita khijehi piti chenikeno tijehi piti pelo, khilemu kumughutsu kevilo, ipi Egypt mi akumla jukutsu akemiqo ahza tsuve.” Ipe 5:7,8.

Mose tsala lo toi, Alhou ye Pa w timiqo ghenguno akumla kije shinike kutovea. Ado shulomono axine qe akeu launo panongu xaphelu puzu panongu pelo kungugha Canaan ghuzu lo wuvepenikeu shi ani. Alhou no Pa w timiqo kukumusu lo Sabbath akulhokiqhi kidiu satsughu sasu ighinike pukaputsa ani.

PHIJUNIKEU

Hi aqhou Bible kiyeh tsupuakeqo phijuno hetha puakeu lo shepichhiluvelo.

1. Alhou ye Israel miqo ghengu likhino akulho kiqhi tsala Sabbath kutotsu keshya?

Mark 2:27 Eno Pano panongu vilo pi, “Sabbath ye ___ ghenguno ___ puani, eno Sabbath ghenguno timi mla puamoke.”

HI ITHILO: Akutsunini akulho kiqhi tsala Sabbath ye Pa no Pa julho lono lhosupua keu timi kumtsu ghenguno mla puani. A-a kumtsu lo timi kumtsu ghenguno mla puatsu ani.

2. Alhou ye kiu ghulokiuno Sabbath mlatsu kya?

Bothu 2:1, 2 “Titoi kungughaqo eno ayeghi, eno tile aqokitikhi akeqo kumtsu ___, ... Tishieno Alhou no Akutsunini kumughatsu eno tipau shikimithetsu, kughengu Pano tipani Pa kumulaqo khikhi Alhou no lhosu eno mla puakeqo kumtsu launo Pa kulho qhi.”

HI ITHILO: Sabbath ye Alhou no Pa kumlaqo kumtsu mlaqhivekeu pineh do shekha lono akulho qhinikeu shi kutope qhitsu.

3. Apineh dolo Sabbath ye kiu tsala lono pinyi chelo pikya?

Bothu 2:2, 3 Eno ___  ___ loye Alhou no Pa kumla Pano mlakeu kumtsu ashekha shive, eno Pano ___ ___ loye Pa kumlaqo kumtsu launo akulho qhive. Tishieno Alhou no ___ ___kumughatsu eno tipau shikimithetsu.”

HI ITHILO: Bothubo akihedo kini lo Alhou no Pano pulhosukeu pineh do atsala akutsuniu pesu akulho kiqhi tsala Sabbath shitsu, eno tipau shikimithetsukeu ghuthu kuthu kutolo pipuani. “Shikimithetsu” ipikeu kiqi ye atsala akutsuniu pesu “akimitheshi peitha chepenike ghenguno” ikhithape pakutashi qhivetsukeu pi ani. Alhou no ayikihedo 24 pesu akulhokiqhi tsala Sabbath mlapuatsu ani, eno ado hipau lono kuchou kikimiye lono timiqo pelo Jisu sasu kuthsukimepe xu achepenikeu shi mlapuatsu ani. Khaghi Egypt lo Pharaoh toi, ishi ghi Satan no ningu mulo lo akimighi muzusuvetsu puzu ningu pelo Alhou kumsumavepe, eno Pano ayikihedo 24 ningu sasu kuposhunikeu do ikhiphe puakeu lo ghi Pa sasu kuposhupemove chenipe. Pa sasu kuposhulo ipikeu do lo noye wumove chenikeshya?

4. Alhou no Akimithe Sabbath mlakeu ghili akhoto kishi tsupuani kya?

Ipe 20:8-11 Sabbath tsala akimitheshi ___ chenikeu kumsulu chelo, ... Ampeu no Sabbath tsala ___ eno tipau shikimithetsu.

HI ITHILO: Ipe 20:8-11 lo akutsunini akulho kiqhi tsala Sabbath tsupuakeu ye Ahzakutsu 10 lo ahzakutsu abidiu ke. Ahzakutsu 10 lo lakhi Sabbath zahkutsu hipau pesu ighono akhoto lakhi shi ghi ikhipe qhipuatsu ani. Ajo 10 lo pi akeuno, “Sabbath ye Ampeu o Lhou tsala ke” ipi. Ahzakutsu abidiu Sabbath pinyi nikeu Zahkutsu lono pi akeuno, “kumsuluchelo” ipi. Tiye timiqono Pa kumsumave nani ipikeu Alhou no ithi ani. Timi qono Alhou zahkutsu 10 kmsumave aye paye axine shivea. Kughengu paye Alhou zahkutsu hexaveake ghenguno. Kuchoyehsu no pi akeuno, “Alhou zahkutsu hexavekeu pesu axine” ipi ani. I Johan 3:4. Jisu no thivekeu ye Pa w timiqo panongu xine launo xaphelunike ghenguno ipi.Mathi 1:21. Tiye panonguno Pa zahkutsu hexave, hephovekeu launo panongu xaphelunikeu piqhike.

5. Sabbath ye amichipu (sign) lakhi ke ipi Alhou no akughupu thime kini lono pipuakeu ye kiu kya?

Ipe 31:17 “Hipau (Sabbath) no Israel nuli I kujo dolo alhokuthu ghenguno amichipu (sign) lakhi shini, kughengu ___ no atsala tsugho lono kungughaqo eno aye ghi ___ ke.”

Ezekel 20:12 “Tinguno alau Ino I w Sabbathqo pesu panongu tsu ani, ningu dolo amichipu lakhi qhinike ghenguno, tishienapi aye Panonguno Niye panongu ___ kuluu Ampeu ke ipi ithinanike.”

HI ITHILO: Sabbath no amichipu (sign) lakhi ke ipi Alhou no pi, tiye Paye Alhou eno Qhuchilekuluu ke ipikeu kiqi. Piyekusu 14:6-14 lo, Alhou no ayeghi lo kughuna kuami shiyehjeli, atsajeli eno timi jeliqo kumtsu lau pikulhatsu piyenike ghenguno akhoto tsape kuthu tsupuani (v.6). Atsape atughiu ye v.7 lono ithulu ani, “Alhou sumsalo, eno ajukuvu pesu Pa tsulo, kughengu Pa w kughakutha do ye ighiveake: eno kungugha, ayeghi, azughi, eno azupukiqo lhosukeu Lhou mlla lo.” Hi kuchou kumlla lo xaide ighilo ipi akeu ye ahzakutsu abidiu lo ani. “Kughengu Ampeu no atsala tsugho lono kungugha, eno ayeghi, eno azughi, eni tipaqo lo kua thimeqo kumtsu mlave no atsala akutsuniu loye akulho qhike.” Ipe 20:11.

6. Jisu ye atsala khikhiu akimitheshi pinyi chekya?

Luk 4:16 “Kughou Pano Pa saputhukeu phu Nazareth lo ighikeno, tile ___ ___ lono shichekeu toi Sabbath lo Synagogue lo wu, eno phinike puthugho.”

HI ITHILO: Jisu no thime kumtsu lo ningu kichekipiyeu (I Pitor 2:21) Sabbath pinyi nikeu lo ghi ningu kichekipiyeu, kughengu ti shikeuno Pa lhoayeh, Pano thosu lo shichekeu ke. Tighenguno ningu Christomiqo ghi Pano kiu toi chechekeno titoi chechemayesae (I Johan 2:6)

7. Paul ye Sabbath lo pa lhoayeh kiu shichekya?

Apostolmi 17:2 Tishieno Paul ye, ___ lono ___ keutoi, panongu gholo wu, eno Sabbath kuthu kutolo Kuchoyehsu lo ghili panongu kutsupiye.

Apostolmi 18:4 Eno pano ___ ___ lo panongu kutsupiye, eno Judahmi ngo Greek miqo hakuthotsu.

HI ITHILO: Paul ghi pa lhoayeh lono shichekeu toi akutsunini Sabbath pinyi che.

8. Apostles miqo ye Sabbath tsala lo Judahkumomiqo sasu kuhoche keshya?

Apostolmi 13:42 Kughou Judahmiqono synagogue qhiveno wovekeno, tile ___ qono ighinikeu ___ loghi atsa hipaqo pesu panongu kutsupiyetsu lopi qhuiniju.

HI ITHILO: Ado kutauqo loghi akhopemiqo ye judahkumomi totimi amuqo lakhi sasu aghoki muku lo wuno Kuchoyehsu lo tsa kuputsa, kughengu aphughi tipau lo synagogue kuhake ghenguno.

9. Jisu ye Pano panongu xine ghenguno aghashivetsuke thiu ghi Sabbath pinyi chelopi akhopemiqo vilo pikeshya?

Mathi 24:20 Eno nongu kupo tsala ye susu tsala momu ___ tsala shi aghipemonike ghenguno inikhu chelo.

HI ITHILO: Hile Jisu no Jerusalem ikiqivenikeu ghili pichhotsu, ampe 40 thiu, tiye AD. 70 ghulokiu thime hipaqo shi ipeghinani ipikeu Jisu ye ithi ake. Tighenguno Pano akhopemiqo vilo atsala tipau Sabbath tsala eno susu tsala shi aghipemonike ghenguno inikhu chelopi panongu kutughutsu. Hipau lono ninguno mutsumishei ithulu akeu no Jisu thiveke thiughi Pa khopemiqo ye Sabbath tsala pinyi che.

10. Ado aghuloki ashekha lau kutolo Alhou timiqo ye Pa tsala akutsunini Sabbath akimitheshi pinyi chenani keshya?

Piyekusu 12:17 Eno dragon (satan) no atotiu (church) shou aghaideve, eno li polo kughuko achili shiakeqo, khunoqo Alhou ___ ___ chenikeno tipaqo sasu aghushinike wuve.

Piyekusu 14:12 Hile akimithemiqo kutuu kulu ani, hile khunoqo Alhou ___ ___ chekemiqo ani.

Piyekusu 22:14 Alhou ___ pape chekemiqo kumugha, kughengu pano ngu ye akuxupu subo xathi chukulupu chipiu ithulunani, eno khagho vechesu aphughi lo ___ nani.

HI ITHILO: Kunguu Kuchoyehsu tsupuakeqo lono pi akeuno, ashekha ghulokiu kutolo Alhou kukuhou, Pa zahkutsu abidiu lo Sabbath pinyi chekemi aghinani ipi tsupaukeu mustmishei ithulu ani.

11. Xaluvekemiqo ye kungugha lo ghi Sabbath pinyi nani keshya?

Isaya 66:22, 23 “Kughengu kungugha kitheqo, eno ayeghi kithe khikhi Ino mlakeuye tishi I gizulo achenani,” ipi Ampeu no pi ani. Titoi nongu polo kughukoqo eno nongu jeh ghi tishi achenani. Eno tishi kithishi aqhi kithe kumtsu lo eno ___ tsala kumtsu lo ___ ighieno I gizu lono I mlla nani, “ipi Ampeu no pi ani.

HI ITHILO: Bible no pi akeuno tiqheli kumtsu lo qhuchileluve keqoye kungugha lo eno ayeghi kithe lo akutsunini Sabbath pinyi chenani.

12. Kuchou no tilehighi apineh dolo akutsunini (Saturday) no Jisu no akimithe shi pinyi chekeu Sabbath tsala shinani keshya?

Luk 23:54 - 24:1 Tipani ye kutokeu tsala (Friday) shia, eno Sabbath tsala kupunu ighive, ... tighenguno panongu ye akunupu axokutsungu kivi teli kutonike ghenguno wuve. Eno panongu ye ahzakutsu lo akeu toi ___ tsala lo ___ qhive. Itehi apineh dolo ___ ___ lo ... panonguno akumoki lo ighi.

HI ITHILO: Jisu ye Sabbath tsala zuu kutokeu tsala (Friday) lono cross lo yedave (Mark 15:42) eno Ahzakutsu lo akeu toi Paye Sabbath tsala lo akumoki lo akulho qhive (Luk 23:56) Tishieno Paye Sabbath tsala thiu apinehdo lo atsala atughiu loye xuchile ithughive. (Mark 16:1- 6). Ayeghiqha lo Christomi qono ishi kutolo atsala tipau pesu Easter Sunday shi pinyi acheni. Bible no mutsumishei Friday thiu Sabbath tsala ighi akeu, eno Sabbath thiu Sunday tsala ighi akeu kichetsu ani. Nono tsalaphi (Calendar) lo jukelo apineh dolo atsala akutsuniu no Sabbath, eno apineh dolo atsala atughiu no Sunday shi akeu ithulu ani. Nono Tsashe (Dictionary) lo jukeloghi tsalaphi (calendar) ye kilimono tishi aghikeu ithulunani.

13. Tishi aye Alhou ye timi khiuana pelo Pa w akimithe tsala Sabbath kilive penike pulozah tsuve keshya?

Ahole 30:5, 6 “Alhou tsa ye kumtsu tsughukhuike; ... tilehi Pa tsa lo ___ ___ kevilo, tishive aye Pano olomi pinani, eno noye kimikimi lakhi shi phuluvenani.

HI ITHILO: Alhou no Zahkiniu 5 lo Ahzakutsu 10 pesu Israel nuliqo tsumphi zuuno Pano atughushi Pa Zahkutsu lo kiumu ikhivemla, momu sukupha mlanikeu zah tsupuani. (Zahkiniu 4:2). Pano kiu zahkutsu tsupuanikeno panongu ye tipau tho papenikeu zah tsupuani Pano Sabbath tsala kumughatsu (Ipe 20:11). Eno Pano kiu kumughavetsu akeno tiye alhokuthu ghenguno kumughavetsu ake (I Yehkithi 17:27). Alhou no pikeuno, “I zahkutsu Niye khilemu hephovemo nani, momu I kichi lono kiu piqhiveakeno tiye khilemu kilivemonani (Leshe 89:34). Timiqo sakughuzu chekemiqo no pikeuno panonguno Alhou kimithe tsala Sabbath pesu Sunday lo kilisuvetsu ake ipi acheni. Ikemu Alhou no Bible pesu timiqo laghi kichetsu penike tsupuanike ghenguno Alhou ye khilemu timi kukutsu ye ikhilutsumo nani.

14. Sabbath tsala pinyi nikeu tsala ye kughouno huthu eno kughouno ashekha shivelo pikeya?

Achineh 23:32 Avelau no wo avelau kutolo nongu ye Sabbath tsala pinyi lo.

Mark 1:32 Avelau, kughou ___ ___ keno.

HI ITHILO: Sabbath tsala pinyi nikeu do ye Friday lo khetsunhe ilove kemtsa huthu puzu Saturday lo khetsunhe iloveke kutolo Sabbath tsala pinyi lo ipi ahzatsu puani.

15. Piyekusu 1:10 lo Ampeu tsala ipi tsupuakeu ye atsala khikhiu kya?

Ipe 20:10 Ikemu akutsunini ye Ampeu o Lhou w ___ ke.

Isaya 58:13 Tsutsala nono alokivipu kumla shichekeu launo opukhu ne sukiqesu ___ ___ Sabbath lo ighive aye.

Mark 2:28 Tighenguno timi Nu ye ___ tsala shou ghi Ampeu ke.

HI ITHILO: Puloshoqhi aqau eno akitheu kinikujo lo Sabbath pesu Ampeu tsala ipipuani. Alhou w Sabbath nedaqodavetsuno axine shivenosa ipi kutughutsu puani (Isaya 58:1, 13).Sabbath ye timi kumtsu ghenguno mlapuatsu anike ipi Alhou no pephepiye puatsu ani (Isaya 56:2-7). Bible lo khilemu Sunday no Ampeu tsala ke ipi puamo. Sunday ye apineh dolo atsala tsughoqo gholo akumla kishi tsala lakhike (Ezekel 46:1). Tiye ashekha kuha tishi achenani.

16. Sabbath pinyi chelo ipi ahzatsu keu lo kukumugha kiu anikya?

Mathi 11:28 Nongu ime chekemiqo eno akho mishi chekemiqo I lau ighi Ino nongu ___ tsuni.

Ipe 33:14 I ___ nongu gholo chechenani, eno Ino nongu kulho qhitsunani.

Ibrimi 4:4, 5 Tsutsala panonguno I gholiumove aye, panongu ye I ___ lo ___ nani.

HI ITHILO: Ahzakutsu chighiqo kumtsu aghungu lo pututa kiqi ani. Christomi kutomono ahzakutsu ghili ye pi acheni, ikemu aghungu lo tipau kiqi ye kughuchove acheni. Jisu ye ningu pelo ahzakutsu ghili ghi pi eno aghungu lo tipaqo kiqi ghi pape penishi acheni (Mathi 5:21, 22, 27, 28) Bible lo akulhokiqhi (rest) ipiakeu pesu xachilekulu (salvation) ipi ghi picheni. Ibrimi 4:1, 4, 9, 10 Xachileluve kemiqo, momu qhuchileluve kemiqo ye Alhou kulho kiqi lo ilolunani.

NONO KHOCHILENIKEU

Jisu no Sabbath pesu timi tsukeu kiqiye Paye lhophekulupu kuka ani, eno shikimithetsu kulupu kuka ani ipikeu kiqi. Tighenguno no ghi Pa gihukeu shi Pa tsala akimithe Sabbath ikhilu puzu Pa w kukumugha mighelunishi anima?

Khokichile: ______

SUKUPHATSUKEU

Opelo lau study shipenike ghenguno hami sukuphatsu ani

Nono kiu kiu Tsashe (dictionary)

lo ju pinamu apineh dolo atsala atughiu ye Sunday ipi aghinani, eno akutsunini no Saturday ipi puaghinani.

Khilela xulhe lo Tsalaphi (Calendar) kilive keshya?

Ghuthu lakhi 1582, October lo tsalaphi kilive, ikemu apinehdo lo atsalaqo ye kilimo. 1582 October 4 zuu atsala chighi ikhive. Tishimu October 5 loye Friday ipeghi. Timi no ajeli shiju anamu Alhou no apinehdo kutotsukeu ye kilivemlake.

OCTOBER 1582

Sun.

Mon.

Tue.

Wed.

Thu.

Fri.

Sat.

1

2

3

4

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

Tungkuputsa Lo Kuchou Thebei Ithulu Akeu, Akiphi 8 ©2022 Amazing Facts International All Rights Reserved